Rad na mentalnim mapama je neformalna i zabavna metoda planiranja i vođenja bilješki koja dokazano poboljšava pamćenje i koncentraciju, mogu je koristiti i djeca i odrasli, a koristi se za raznovrsne potrebe, od pamćenja podataka, pisanja lektire, planiranja rođendanske zabave do dizajniranja spavaće sobe iz snova
Sve veća potreba za neformalnim oblicima učenja
Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj postoji sve veća potreba za neformalnim oblicima učenja pomoću kojim pokušavamo nadoknaditi ono što je izostavljeno iz svima nama dobro poznatih formalnih sustava školovanja koje je nažalost često demotivirajuće za djecu.
Rad na mentalnim mapama je upravo takva - neformalna i zabavna metoda učenja koja dokazano poboljšava pamćenje i koncentraciju, mogu je naučiti i djeca i odrasli, a koristi se za raznovrsne potrebe, od pamćenja podataka, planiranja zabave do dizajniranja spavaće sobe iz snova. Kako izgleda rad na mentalnoj mapi, što je sve potrebno za rad, te kako ona može pomoći djeci s poteškoćama u učenju, objasnila nam je dr.sc.Marija Pavkov, licencirana instruktorica instituta Tonya Buzana - izumitelja mentalnih mapa.
Učenje za ocjenu ne potiče razvoj naših potencijala
'Kada govorimo o učenju, govorimo o jednom vrlo širokom pojmu, koji obuhvaća puno više aktivnosti, oblika i načina učenja od najrazvikanijeg učenja za ocjenu. Učiti znači svakodnevno promišljati, razmišljati, promatrati svijet oko sebe, istraživati i tragati za informacijama koje su nam potrebne. Učiti znači kombinirati znanja iz više disciplina. Učiti znači komunicirati s ljudima i okolinom, sa svijetom – biti aktivni sudionik zbivanja oko nas. Učenje za ocjenu ograničava naš um i postavlja postizanje pozitivne ocjene kao krajnji cilj učenja.
Takvo učenje je demotivirajuće jer ne potiče razvoj prirodnih sposobnosti ljudskog bića, ne potiče razvoj ljudskih potencijala, ne potiče proces učenja o samome sebi. Upravo iz tih razloga buja ponuda raznih edukacija neformalnih, ali i formalnih oblika učenja jer ljudi pokušavaju nadoknaditi ono što je izostavljeno iz svima nama dobro poznatih formalnih sustava školovanja', objašnava dr.sc.Marija Pavkov, autorica knjige ''Vježbajte snagu svoga uma'' u izdanju Veblea koja se s Buzanovim tehnikama prvi put susrela u Austriji na poslijediplomskom studiju.
Mentalne mape se mogu usvojiti i u predškolskoj dobi
Dr.sc. Marija Pavkov kaže kako se mentalne mape mogu usvojiti i u predškolskoj dobi jer se na mentalnim mapama osim slovima izražavamo riječima, brojkama, crtežima, skicama, bojama.
'Djecu se još u vrtiću može podučiti konceptu mapiranja upotrebom slika i crteža kao kodom zapisa informacija. Upotrebom slika informaciju koju je potrebno zapamtiti predočavamo slikovito i maštovito i na taj način potičemo dugoročno zapamćivanje'.
Rad na mentalnoj mapiKako se izrađuje mentalna mapa?
Kako se izrađuje mentalna mapa?
Za izradu mentalne mape potreban ti je papir, olovka, bojice, flomasteri i malo mašte. Svaka mentalna mapa izrađuje se iz centra, a iz centra se dalje granaju glavne grane s ključnim pojmovima. Na jednoj mapi možeš koristiti riječi, slike, boje, simbole, kodove, tablice ili grafove.
'Kreiranje jedne mentalne mape je vremenski proces koji ne nastaje u 5 minuta. Našu mentalnu mapu razrađujemo kroz vrijeme, a količina informacija koju ćemo na nju staviti ovisi o načinu na koji je obrađujemo. Važno je reći da je u radu naglasak na individualnosti, pravila naravno postoje, ali kreiranje mape je proces koji potiče individualnost i maštovitost kod djece.
Ovakav način rada je puno prirodniji jer koristimo mozak kako bi samostalno kreirali asocijacije i povezali naše staro znanje s novim znanjem, a jedna mentalna mapa zapravo izgleda kao neuron, objasnila je dr.sc. Marija Pavkov.
Mogu li mentalne mape pomoći djeci s poteškoćama u učenju?
'Mentalne mape potiču i aktiviraju moždanu aktivnost cjelokupnog mozga jer teže cjelovitosti i istovremeno omogućavaju sagledavanje šireg konteksta, kao i povezivanje činjenica iz razloga jer se na jednoj mentalnoj mapi može prikazati velika količina informacija.
Djeca su vrlo otvorena, vole boje, vole crtati i biti kreativni, dok odrasli imaju malo otpora. U kontekstu učenja mentalne mape su važne jer potiču pozitivne emocije kod djece, pružaju veću sigurnost i samopouzdanje da smo zapamtili što smo trebali naučiti, te odmiču strahove kod djece. Rezultat su veće samopouzdanje i pozitivne emocije kod djece'.
Kada se jednom usvoji ovakav način učenja, može se koristiti za mnoge prigode od pisanja lektira, djeca na ovaj način mogu planirati koju će školu upisati, kako će organizirati rođendansku zabavu ili ljetne i zimske praznike.
Ako te zanimaju seminari ili radionice s mentalnim mapama možeš se javiti dr.sc. Mariji Pavkov na mail: marija.pavkov@aon.at
