Kada i kako uvesti dohranu?

Dohrana je uvođenje namirnica koje nisu mliječne u prehranu dojenčeta - voćnih sokova, voća, povrća, žitarica, mesa, ribe, jaja i dr. Ukratko, sve čime se dojenče hrani, a nije mlijeko. Prerano uvođenje dohrane povećava opasnost od alergije na hranu i nepoželjno je zbog povećanog kalorijskog unosa (dodavanje ugljikohidrata) što može rezultirati gojaznošću dojenčeta.

Zašto treba početi s dohranom?

Ako se prekasno počne uvoditi kašasta hrana roditelji mogu naići na otpor i teškoće prihvaćanja takve hrane. Dohranom se pokrivaju prehrambene potrebe koje u određenom razdoblju razvoja djeteta samo mliječna prehrana ne može zadovoljiti.

To su potrebe za proteinima i energijom, vitaminima i mineralima i prehrambenim vlaknima.U razdoblju između četvrtog i šestog mjeseca događaju se brojne promjene u organizmu dojenčeta:

• dojenče polako zauzima sjedeći stav
• kontrolira pokrete glave
• usklađuju se pokreti ruku i očiju
• sazrijeva probavni trakt 
• povećava se količina probavnih enzima
• pojavljuju se prvi zubići

Navikavanje na krutu hranu

Početak uzimanja druge hrane osim mlijeka veliki je događaj za dojenče, ne samo u nutritivnom smislu, već i kao ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane, postupno privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljiv početak sudjelovanja djeteta u obiteljskom životu.

Kašasta je hrana dojenčetu velika nepoznanica, hrana je nova, okus je nov, čak je i žlica nešto čudno. Kad dijete siše na prsima, mlijeko dolazi na pravo mjesto samo od sebe. Sada se beba mora naučiti na novi način prehrane.

Dojenče mljacka kašicu jezikom po nepcu i veći dio iscuri niz bradu, no nešto ipak stigne u želudac. Dojenče mlađe od četiri mjeseca ne može uzimati krutu hranu jer je gura jezikom van. U početku roditelji moraju imati puno strpljenja i mirno bez uzrujavanja navikavati dojenče na krutu hranu jer dijete će s vremenom steći potrebno iskustvo.

Roditelji trebaju znati da se vrijeme uvođenja dohrane razlikuje od djeteta do djeteta. Promatraj svoje dijete i uoči kada je spremno za novu hranu. Što trebaš znati

Prije nego što djetetu počneš uvoditi kašastu hranu odgovori na ova pitanja

• Je li tvoja beba udvostručila porođajnu težinu?
• Može li sjediti uz malu podršku?
• Popije li svakodnevno litru ili više mlijeka?
• Stavlja li često stvari u usta?
• Može li hranu stavljenu na vrh jezika potisnuti na stražnji    dio jezika i progutati?
• Je li zainteresirana za nove okuse i oblike hrane?
• Gleda li te sa zanimanjem dok jedeš?

Postupno do krute hrane

Ako si potvrdno odgovorila na prethodna pitanja, dijete je vjerojatno spremno za uvođenje čvrste hrane.

• Uvodi novu hranu jednu po jednu da bi se dijete naviklo na novi okus
• Napravi razmak od 4 do 5 dana između uvođenja nove vrste hrane kako bi mogla utvrditi uzrok moguće alergijske reakcije
• Kod dojenčadi koja su već pokazivala znakove alergije ili čiji su roditelji alergični na hranu, dohrana mora biti sporija i uvoditi se opreznije
• U početku daj djetetu vrlo male količine hrane (1-4 čajne žlice) i polako povećavaj količinu hrane. Kapacitet želuca dojenčeta starog između 4 i 6 mjeseci je 86-130 ml (17-26 čajnih žličica)
• U hranu za dojenčad ne stavljaj sol, začine, ni šećer
• Hranu u prvih šest mjeseci treba miksati, a kasnije samo usitniti
• Ako dojenče ne prima dovoljno mlijeka, mlijeko treba dodati u kašice od povrća, voća ili žitarica. Dnevna količina mlijeka u prvoj godini ne smije biti manja od 500 ml.
•  Kašice se daju žličicom, a tekuća hrana iz čaše
• Izbjegavaj djetetu davati zaslađene sokove, naročito kod uspavljivanja. Sok se daje nakon obroka

Kada posumnjati na alergiju?

Na alergijske reakcije na hranu treba posumnjati ako se nakon davanja određene hrane pojave sljedeći znakovi:

• promjene u probavnom traktu: proljev, nadimanje
• promjene na koži: osipi
• promjene u dišnom traktu: kašalj, kihanje, curenje nosa

Ako nešto od navedenog primijetiš kod dojenčeta, obavezno odvedi dijete liječniku. Hrana koja može izazvati alergiju: kravlje mlijeko, med, orasi, lješnjaci, bjelanjak jajeta, citrusno voće, jagode, čokolada, žitarice, morski plodovi.

Redoslijed uvođenja namirnica

Kod nas se obično počinje s voćnom sokom, zatim voćnim kašicama, nastavlja se kašicama od povrća i žitnim kašicama, a nakon toga se uvodi meso i riba.

Kad počneš hraniti dijete čvrstom hranom primijetit ćeš promjene u izgledu stolice. One će sada podsjećati na onu vrstu hrane koju dajete djetetu. Zbog toga se ne trebate pretjerano zabrinjavati. Neka hrana omekšava stolicu, a kod neke je stolica tvrđa.

Namirnice koje omekšavaju stolicu su špinat, marelice, šljive, ananas, naranče, integralne žitarice. Namirnice koje činu stolicu tvrđom su banana, mrkva, riža.

U prvoj godini života treba izbjegavati hranu koja može izazvati gušenje: kikiriki, bademi, lješnjaci, kokice, tvrdi bomboni, grožđice i drugo što je potrebno dobro prožvakati prije gutanja.