Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin, rutin nalaze i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća
Proširene ili varikozne vene najčešći su venski poremećaj, a smatra se da svaka peta osoba boluje od poremećaja venske cirkulacije. Pritom su češće pogođene žene nego muškarci, a broj oboljelih se povećava s dobi. Problemi s proširenim venama nisu samo estetske prirode, ako se ne liječe mogu se pretvoriti i u ozbiljniji zdravstveni problem.
Uzroci nastanka proširenih vena
Vene su krvne žile koje transportiraju krv prema srcu i sadrže valvule koje onemogućuju povratak krvi u suprotnom smjeru i tako prkose gravitaciji. Varikozne vene nastaju kada valvule oslabe i tada se krv može nakupljati u ekstremitetima, cirkulacija slabi i krv se ne može nesmetano vraćati prema srcu. Obično se javljaju na stražnjoj ili unutrašnjoj strani nogu kao posljedica dugotrajnog sjedenja ili stajanja. Manifestiraju se kao povećane, plave ili ljubičaste ispupčene žile, a mogu se javiti i sitnije kapilare koje podsjećaju na paukovu mrežu.
Takve popucale kapilare su značajno manje i bliže površini kože, a mogu se javiti i na licu. Stav da su poremećaji venske cirkulacije bolest samo nekih profesija (npr. konobara ili prodavačica) već je odavno odbačen, a danas je poznato da uz genetsku predispoziciju neki čimbenici poput povećane tjelesne mase, nedovoljnog kretanja, radnih uvjeta (dugotrajno stajanje ili sjedenje), trudnoće i uzimanja oralnih kontraceptiva potenciraju nastanak poremećaja.
Simptomi koji pozivaju na uzbunu
Prvi znaci poremećaja očituju se kao bol i težina u potkoljenicama, brzo umaranje, osjećaj peckanja, otekline u predjelu gležnjeva, grčevi u nogama prilikom spavanja ili dugotrajnog nemijenjanja položaja. Ovi su simptomi već znak za uzbunu, jer kako bolest odmiče i postaje kronična i simptomi poprimaju ozbiljniji karakter. Koža na kritičnim mjestima postaje sve tamnija, javlja se svrab i otok te slijedi pojava rana. U tom je trenutku ključno reagirati i krenuti s preventivnom terapijom u vidu pravilne prehrane, kontrole tjelesne mase, izbjegavanja visokih temperatura, redovite tjelesne aktivnosti i uzimanja odgovarajućih dodataka prehrani.
Heljda, citrusno i bobičasto voće spas za vene
Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin, rutin nalaze i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća. Među bioflavonoidima se osobito ističe rutin (ili rutinozid, kako se ponekad naziva) koji se prirodno nalazi u brojnim biljkama, voću i povrću. Najbogatiji izvor rutina je heljda, a nalazimo ga još i u citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama, trešnjama. Rutin posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Studije pokazuju da rutin potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Osobito je učinkovit u jačanju kapilara.
Rutin dodatno pojačava djelovanje vitamina C koji ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te tako može biti od koristi u ublažavanju poremećaja venske cirkulacije. Stoga je hrana koja istodobno sadrži bioflavonoide i vitamin C najbolji izbor za prevenciju ovog poremećaja. Prehranu treba obogatiti raznovrsnim citrusnim voćem – limunom, narančama, grejpom, mandarinama. Izvrsna prirodna pakiranja blagotvornih farmakonutrijenata su i borovnice, kupine, maline, brusnice, crni i crveni ribiz, jagode, trešnje, nar, ali i neke nove voćke s egzotičnim prizvukom poput acaia, gojia, mangosteena i sve popularnije aronije. Poželjna je konzumacija svježeg voća, matičnih sokova (koji nisu razrijeđeni i nemaju nikakvih dodataka), te raznih prerađevina poput kompota i džemova.
Na sljedećoj stranici doznaj jesu li kava, crno vino i čokolada prijatelji ili neprijatelji tvojim venama.
Kava, vino i čokolada, da može!
Postoji još razloga zašto je korisno konzumirati obilje voća i povrća u svrhu prevencije proširenih vena. Naime, raznovrsni antioksidansi koje nalazimo u voću i povrću štite tkivo krvnih žila od oštećenja i stoga ih je potrebno unositi u izobilju. Vene su krhke i delikatne strukture, a valvule u venama lako mogu oštetiti slobodni radikali. Stoga svoj tanjur napuni raznovrsnim šarenim povrćem, salatama, voćem i voćnim sokovima. Ne zaboravi ni na tamnu čokoladu, kavu, čaj, raznovrsne žitarice te umjerene količine crnog vina.
Vitamin E poznati je zaštitnih krvnih žila, a u hrani je najzastupljeniji u biljnim uljima. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolji je izbor jer uz vitamin E sadrži i brojne druge antioksidanse kao i povoljan profil masnih kiselina. Osim maslinovog ulja, poželjno je konzumirati i druge namirnice bogate vitaminom E poput avokada, sjemenki, orašastih plodova i pšeničnih klica. Isprobaj i novitet koji se često ističe kao superhrana – popularne chia sjemenke – koje sadrže vrijedne masti, vitamin E, obilje antioksidansa i neprobavljivih vlakana.
Prirodni pripravci i biljni ekstrakti
U ublažavanju tegoba venske cirkulacije manjeg intenziteta na policama ljekarni najčešće nalazimo proizvode na bazi ljekovitog bilja. U tu su svrhu najveću primjenu pronašli su ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), veprine (Ruscus aculeatus), ginkgo bilobe, kostrike (Brachypodium pinnatum) i lista vinove loze (Vitis vinifera). Ekstrakt suhog ploda divljeg kestena najčešće je korišten pripravak u svrhu ublažavanja tegoba venske cirkulacije. Naime, biljka je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za liječenje kronične venske insuficijencije, tegoba s proširenim venama te subjektivnih simptoma teških i otečenih nogu.
Plod divljeg kestena obiluje aktivnim tvarima od kojih osobito valja izdvojiti escin. Pri odabiru proizvoda koji sadrže ekstrakt divljeg kestena najbolje rezultate daju oni koji su standardizirani na 16 do 20 posto escina. Bez obzira, na standardizaciju ekstrakta, minimalnom se smatra doza od 60 mg, a optimalnom od 100 – 150 mg escina dnevno. Suhi ekstrakt korijena veprine sadrži smjesu steroidnih saponina osobito ruskogenina za koji su istraživanja na životinjama i ljudima pokazala da povećava tonus vena, dovodi do njihove kontrakcije te djeluje protuupalno. Zbog toga umanjuje tegobe povezane s proširenim venama, ali i hemoroidima.
Suhi ekstrakt listova Ginkgo biloba sadrži brojne aktivne tvari od kojih se osobito ističu flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi. Ove aktivne tvari smanjuju lomljivost kapilarnih stijenki i pucanje kapilara te povećavaju protok krvi kroz kapilare. Najveća vrijednost Ginka leži upravo u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremiteta.
Za zdravlje vena bitan je vitamin E koji se nalazi u biljnim uljima. Koja su najbolja pročitaj ovdje.
