Zaklada Hrvatska kuća srca u suradnji s Gradom Zagrebom, Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara povodom Svjetskog dana srca 1. listopada (subota), od 10.00 do 13.00 sati, na Trgu bana Jelačića organizira javnozdravstvenu akciju „Pokreni svoj život – saznaj svoj kardiovaskularni rizik”
Briga za zdravlje srca počinje s razumijevanjem rizika i prepoznavanjem čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Čimbenike rizika dijelimo na one na koje ne možemo utjecati, kao što su pozitivna obiteljska anamneza, dob, spol i naslijeđe, te na one na koje možemo utjecati, poput povišenih masnoća u krvi, hipertenzije, pušenja, povišene glukoze u krvi, nedostatka tjelesne aktivnosti i pretilosti.
Prvi uzrok smrtnosti
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015. godinu, prvim su uzrokom smrtnosti i dalje bolesti cirkulacijskog sustava s 25 694 umrle osobe (47,40 %). Cirkulacijske bolesti i dalje su na prvom mjestu uzroka smrti kod muškaraca i kod žena. Umrlih muškaraca bilo je 11 007 (41,67 %), a žena 14 687 (52,85%).
Upravo ovaj podatak pobija mit kako od kardiovaskularnih bolesti umire više muškaraca nego žena. Kada govorimo o vodećim uzrocima smrti, najviše je osoba umrlo od ishemijske bolesti srca, tj. 11 509 osoba (5 190 muškaraca, 6 319 žena), i od cerebrovaskularnih bolesti, točnije 7 433 osobe.
Svaki pojedinac može malim koracima u vlastitom domu, na radnom mjestu ili u životnom okruženju doprinijeti zdravlju svoga srca. Prestanak pušenja prva je stvar koju bi trebalo učiniti. Unutar dvije godine od prestanka pušenja, rizik od koronarne bolesti srca bitno se smanjuje, a nakon 15 godina nepušenja rizik od kardiovaskularnih bolesti isti je kao i kod nepušača.
Pasivno pušenje šteti srcu
Osim toga, izloženost pasivnom pušenju također predstavlja rizik za nastanak bolesti srca. Smjernice Svjetske kardiološke federacije ističu važnost zdrave prehrane koja sadrži više vitamina, minerala i tekućine uz dobar omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, a preporučuje se izbjegavanje hrane bogate koncentriranim ugljikohidratima, zasićenim mastima, zaslađenih gaziranih pića, kao i tvornički procesuirane hrane koja često sadrži „skrivenu sol“.
Nikako se ne smije zanemariti i tjelesna aktivnost koja je izrazito važna za zdravlje srca – dovoljno je pet puta tjedno izdvojiti po 30 minuta za tjelesnu aktivnost umjerenog tipa poput šetnje, plesa ili obavljanja kućanskih poslova.
Srce pokreće cijelo naše tijelo, omogućuje nam da se smijemo, volimo i živimo život punim plućima. Cilj svake javnozdravstvene akcije upravo je prevencija. Ne treba čekati da se pojave prvi simptomi, dovoljno je prepoznati osobni kardiovaskularni rizik i donijeti zdrave odluke te pokrenuti svoj život.
