Znaš li da drveća međusobno komuniciraju?

Guliver/Shutterstock
Čini nam se da priroda nije nemilosrdna kao što smo dosad mislili i čini nam se da "preživljavaju najjači" više ne vrijedi. Nova istraživanja pokazuju da stabla ne samo da se ne natječu za preživljavanje, nego također surađuju i dijele resurse pomoću mreža podzemnih gljiva.
Vidi originalni članak

"Šuma ima nevjerojatno sposobnost komuniciranja i ponašanja poput jednog organizma - ekosustava", izjavila je Suzanne Simard za CNN, ekologinja na Sveučilištu British Columbia.  

Simard je proučavala kako je stalo jele dobivalo ugljik iz osunčanih breza tijekom ljeta, dok je tijekom jeseni breza dobivala ugljik od jele. Ova razmjena odvija se kroz 'podzemnu mrežu', simbiotsku vezu između gljivica i korijena svoje biljke domaćina. Gljivice i stabla su u međusobnom odnosu: gljive ne mogu fotosintetizirati jer nemaju pristup svjetlosti i nemaju klorofila. Šećer i ugljik dobiju iz stabla koje ima sposobnost fotosinteze. 

U zamjenu za šećer i ugljik, gljive oslobađaju hranjive tvari kao što su fosfor, dušik i vodu u stablo. 

Nadalje, gljive će povezati jedno stablo s drugim kroz njihovu mrežu, što im omogućuje da se učinkovitije obrane. Primjerice, ako drvo napadnu kukci, oslobađaju se kemijski signali u gljivama. Susjedna stabla će pokupiti ove signale i povećati vlastitu otpornost na prijetnju.  

Simard ovo predstavlja kao komunikaciju stabala, no botaničar Stephen Woodward smatra da to nije dijalog nego prilagodba obližnjeg stabla. 

"To je slučajnost kako reagiraju, barem ja to tako vidim. Ne upijaju signale niti tako nešto. Morate pretpostaviti da uopće ne razmišljaju, a kamoli na takav način", rekao je Woodard za CNN. 

"Druge biljke samo pokupe podatke napadnute biljke, a zatim signaliziraju unutra da postoji problem negdje u blizini. Taj mehanizam povećava potencijala biljaka da se brani."

Ključna uloga starijih stabala 

No, kako god vidimo da stabla komuniciraju, surađuju ili jednostavno razmjenjuju resurs, čini se da stabla doista formiraju mrežu. U takvoj mreži važnu ulogu imaju starija stabla koja se nazivaju 'drveće'. Oni su bolje povezani putem gljiva i njihov višak ugljika pomaže razvoju sadnica. U razgovoru s TED-om, Simard je rekla da to povećava šanse za preživljavanje četiri puta.

Isto tako, starija stabla pomažu šumama u prilagodbi klimatskim promjenama.  "Dugo žive i prošli su kroz mnogobrojne fluktuacije klime, čuvaju tu memoriju u DNK, a i kodirana su i prilagođena mutacijama u tom okruženju, tako da genetska šifra nosi kod za različite promjene u tom okruženju", rekla je Simard. 

"Stabla" se ne povezuju samo s drugim stablima, već i sa divljači i kvalitetnom vode. Na primjer, kada grizli i vukovi jedu lososa, oni imaju obično pojedu iznutrice i mozak, a meso ostave da propadne. Dušik iz lososa zatim odlazi u tlo i raspršuje se kroz gljive, od starog stabla do ostalih stabala u šumi. 

Simard, koja je radila kao šumar, misli da trebamo promijeniti naš pogled na šume: "Gledamo ih kao hrpu stabala koja se natječu jedni s drugima i šumarske prakse su sve izgrađene na toj pretpostavci."

Samo prošle godine u Hrvatskoj je u požarima izgorjelo šume veličine Berlina. Nadoknadi gubitak i posadi virtualno drvo u nekoliko klikova, a INA će za tebe posaditi pravu sadnicu na opožarenom području. Napravi korak dalje i ukratko napiši što si ti ikada napravio za okoliš i osiguraj si priliku da postaneš Eko junak i osvojiš bicikl. Na kraju projekta INA i Zdrava Krava odabrat će Eko junaka koji će osvojiti nagradu i digitalnu Eko povelju. Ina i Zdrava Krava u ime najbržih Eko junaka koji nam ostave svoje poruke posadit će stabla.

Klikni i osvoji bicikl!
 

Posjeti Zdravakrava.hr
Zdravakrava.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja.