Nevjerojatno je koliko jede pjevačka superzvijezda Rihanna. Ljupka i darovita glazbenica s Kariba izgleda odlično, no sudeći po tipu i količini namirnica koje konzumira, pitanje je koliko će njena ljepota trajati. Saznaj kakvu hranu najviše voli Rihanna te što na to kaže nutricionistica Martina Blašković
Američki magazin Star iznio je pojedinosti iz Rihannine dijete bogate ugljikohidratima. I to ne složenim ugljikohidratima iz integralnih žitarica, salata i vlaknaste hrane, već jednostavnim ugljikohidratima punih kalorija. Dapače, Rihannina se prehrana ponajviše sastoji od prehrambenog "smeća" koje većina ljudi uopće ne bi trebala uzimati, osim ako im ne treba izlika za odlazak na čišćenje od šećera!
Otkriveno je da je njen meni prije jednog koncerta sadržavao fantastičnih 7000 kalorija, većinom od ugljikohidrata. Na pladnju se našlo šest pizza, šest lazanja, 50 komadića pržene piletine, 15 krafni i deset vrećica čipsa. I jedna jabuka, koje se vjerojatno sjetila na kraju. Zvuči kao ručak za cijeli orkestar.
Da bi netko tko toliko jede mogao spriječiti debljanje i stvaranje naslaga masnoća, morao bi fantastično puno vježbati. Razumije se da Rihanna ovako ne jede svaki dan, a i sama kaže da je svjesna da ta hrana nije najzdravija, no ne skriva da jede ono što joj najviše prija.
Mišljenje stručnjaka
Koje su dugoročne posljedice prehrane takozvanom brzom hranom, kakvu najviše voli pjevačica Rihannna, otkriva ti nutricionistoca dipl.ing. Martina Blašković iz Vitaminoteke:
Prehrana koju većim djelom čini fast food dugoročno može imati za posljedicu ne samo povećanje tjelesne mase već i ozbiljne zdravstvene probleme. Takva brza hrana sadrži velike količine masti, jednostavnih šećera i soli, a vrlo malo nutrijenata koji bi osigurali organizmu potrebne hranjive tvari.
Namirnice koje svrstavamo u ovu skupinu karakterizira niska nutritivna vrijednost i obilje praznih kalorija zbog čega brza, i naizgled praktična hrana, ima vrlo nepovoljan utjecaj na organizam, pogotovo ukoliko se konzumira često.
Velika kalorijska vrijednost brzih, uglavnom prženih, obroka dugoročno gledajući dovodi do povećanja tjelesne mase, debljine i pretilosti, budući da je vrlo teško održati razinu tjelesne aktivnosti kojom bi se osigurala tako velika potrošnja energije.
Ujedno prekomjeran unos zasićenih masnoća i visok unos soli predstavlja rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Unos ugljikohidrata temelji se većim djelom na jednostavnim šećerima koji ne osiguravaju organizmu stabilnu razinu šećera u krvi. Oni uzrokuju nagli porast koncentracije glukoze u krvi koja vrlo brzo, djelovanjem inzulina, pada pri čemu se opet javlja glad.
Naime, takve nagle promjene koncentracije glukoze baš nastojimo izbjeći složenim ugljikohidratima koji postupno otpuštaju glukozu i osiguravaju nam energiju kroz duži period. Izvore takvih složenih ugljikohidrata treba potražiti u cjelovitim žitaricama i povrću, a unos fast food-a svesti na najmanju moguću mjeru.
