Ako ljetuješ u Istri, sigurno ti nisu promakli dramatični pozivi tamošnjih čelnika na štednju vode. Velika je suša pogodila naš najveći poluotok, krajem srpnja su uvedene redukcije vode da bi sustav vodoopskrbe ostao stabilan bar do 20. kolovoza, kad se očekuje pad broja turista i smanjenje potrebe za vodom
Situacija je jednaka i u Slavoniji, ali i u ostatku Hrvatske. Nažalost ono malo kiše što padne nije dovoljno da oživi sprženo voće i povrće. Gubici su veliki, a ljudi s nestrpljenjem očekuju kišu da im spasi usjeve.
Dok je "tvrdoglavo odbijanje" kiše da padne u Istri i Slavoniji lokalni problem, na globalnom je planu veliku zabrinutost izazvala suša koja više od mjesec dana zahvaća srednje i južne Sjedinjene Države. To je područje poznato kao američka žitnica, čiji je velik dio proizvoda namijenjen izvozu.
Zbog mnogo uništenih usjeva, proizvodnja je bitno smanjena, a cijena hrane je značajno narasla. Najesen se očekuju nestašice i poskupljenja hrane u svim zemljama koje ovise o uvozu iz Sjedinjenih Američkih Država.
Selidba polarnih medvjeda
Vrućine nisu pogodile samo dijelove Europe i SAD-a, već i krajeve na dalekom sjeveru, konkretno Grenland. Ovog su ljeta tamošnji stanovnici mogli odbaciti duge rukave, ali i zabrinuto promatrati rekordno topljenje leda.
'Sustav visokog tlaka koji se smjestio u blizini Grenlanda sličan je onom koji se nadvio nad američki Srednji zapad, donijevši strahovite vrućine', ustvrdio je klimatolog Thomas Mote sa Sveučilišta u Georgiji.
Arktički se led topi stopom od 12 posto svakih deset godina otkad je 1979. počelo satelitsko mjerenje. Među posljedicama je migracija polarnih medvjeda prema jugu, gdje se sukobljavaju sa starosjediocima - mrkim medvjedima.
Nedavno je istraživanje zaključilo da prirodne klimatske varijacije ne mogu u cijelosti objasniti taj trend. Ljudsko djelovanje je najvjerojatniji uzrok topljenja leda, kao i vrućina i suša u umjerenom klimatskom pojasu. Svi su ovi zabrinjavajući događaji klimatskih promjena, grube posljedice sagorijevanja ugljena i odašiljanja golemih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.
Zelena akcija komentira...
Iz razgovora s voditeljem info centra "Zelena akcija" Eugenom Vukovićem saznali smo njihove stavove o klimatskim promjenama i ljudskoj nebrizi.
'Iako ne možemo s potpunom sigurnošću reći da su uzrok ovogodišnje suše klimatske promjene, poznato je da su posljedice klimatskih promjena upravo ekstremni vremenski uvjeti. Ovogodišnja suša nas podsjeća na to koliko smo svi mi, kao pojedinci i kao društvo, ovisni o klimi te koliko je nepromišljeno i neodgovorno što i dalje ugrožavamo klimu sve većim emisijama stakleničkih plinova', rekao je Eugen Vuković.
Otkrio nam je kako su ljudi nemarni jedni prema drugima, pa tako i prema prirodi. Svojim neznanjem i lijenošću često se dovodimo u neprimjerene situacije i uništavamo prirodu, bez razmišljanja o posljedicama takvih postupaka.
'Nebriga i nepažnja ljudi na odmoru, a pri tom mislim na nesmotreno postupanje s predmetima koji mogu izazvati požar, nepropisno odlaganje otpada, neodgovorno ponašanje u prometu i slične situacije su odraz našeg općenitog pomanjkanja svijesti i nebrige, kako za prirodu tako i jednih za druge.'
Čovjek je (su)krivac
Klimatolozi su oprezni kad određuju uzroke porastu temperatura mora i kopna. Ne želeći se zamjeriti industrijama koje žive od fosilnih goriva pripisuju krivnju samo ljudskom djelovanju.
Tako Bin Guan, stručnjak za suše pri Kalifornijskom tehnološkom zavodu ''za svaki slučaj'' dijeli krivnju između dva uzroka. ''Teško je reći jesu li aktualne suše povezane sa zagađenjem od stakleničkih plinova. Možda su uzrokovane kombinacijom prirodnih sila i ljudskog djelovanja''.
Jednako je u djelomičnu ljudsku krivnju uvjeren Chris Funk s Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari. Upitan jesu li ljudske aktivnosti suodgovorne za vrućine, odgovorio je, ''da, u određenoj mjeri jesu.''
Problem su staklenički plinovi
Funk tvrdi da su zatopljenje i suše uzrokovani emisijom stakleničkih plinova, koji zarobljavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi. Zagrijani zrak zadržava više vode od hladnog zraka, a vruć i vlažan zrak ima učinka kao još jedan staklenički plin.
''Dio zatopljenja povezan je s dodatnom količinom vodene pare, koja ne bi bila prisutna u atmosferi, da čovjek ne ispušta stakleničke plinove'', zaključuje Funk.
Iz opreznih izjava stručnjaka jasno proizlazi da bez ljudskog sudjelovanja ne bi bilo aktualnih klimatskih poremećaja.
Da se ti ne bi osjećala (su)krivcem za pogoršanje uvjeta na Zemlji, učini ono što je u tvojoj moći da smanjiš ''ugljični otisak'' koji ostavljaš. Također, utječi na druge da se ponašaju odgovorno. Osviještenih je ljudi sve više.
