Hrana 03. rujna 2012.

Tajna dobrog pamćenja je u lososu

Losos_4
Foto: Thinkstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Losos je izvanredan izvor visokokvalitetnih bjelančevina, bogat je vitaminima A, E, D, B3, B6 i B12 te mineralima selenom, magnezijem i fosforom. Omega-3 masne kiseline u lososu poboljšavaju rad mozga i štite od nastanka Alzheimerove bolesti, pa je idealan izbor za početak nove školske i radne godine

Losos koji se nalazi u prodaji može biti divlji, odnosno ulovljen u prirodi ili iz uzgoja. Divlji losos je jačeg i punijeg okusa od onog iz uzgoja, a postoji nekoliko vrsta takvog lososa u prirodi. Divlji Chinook ili kraljevski losos je najveća vrsta pacifičkog lososa te sadrži najveći udio omega-3 masnih kiselina, dok mu boja može varirati od tamno crvene pa do vrlo svijetle. Poznati su još crveni pacifički losos, grbavi ili ružičasti losos, coho ili srebrni i keta losos.

Izvanredan izvor bjelančevina

Oko 100 grama lososa osigurava dnevne potrebe za vitaminom D te preko polovine dnevnih potreba za vitaminima B3, B12 te mineralom selenom. Losos ima nešto višu energetsku vrijednost od ostalih riba (100 g lososa osigurava 116 kcal) i to zahvaljujući relativno visokom sadržaju masti. Međutim, ovdje nije riječ o nepoželjnim masnoćama, već o bogatstvu blagotvornih omega-3 masnih kiselina kojima su brojne studije dokazale pozitivan utjecaj na razne aspekte zdravlja čovjeka, posebno na zdravlje kardiovaskularnog sustava. 

Sve prednosti omega-3 masnih kiselina

Jedna od najdosljednijih zdravstvenih preporuka današnjice odnosi se na povećani unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikosapentaenoične kiseline (EPA) i dokosaheksaenoične kiseline (DHA). Razlog tako čvrstog stava leži u dokazanom blagotvornom učinku omega-3 masnih kiselina na prevenciju nastanka i sprečavanje progresije raznih bolesnih stanja poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije.

Omega - 3 masne kiseline su dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline, koje su neophodne za rast i razvoj čovjeka. Ljudski ih organizam nije u mogućnosti sam sintetizirati stoga je nužan njihov unos hranom.

Omega 3 - masne kiseline

 

Osnovna omega-3 masna kiselina jest ALA koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle, zdrave populacije malen dio ALA se u stvarnosti metabolizira u EPA i DHA (oko 10 posto) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma.

Iako je prva asocijacija na omega-3 masne kiseline očuvanje zdravlja srca i krvnih žila, sve je više znanstvenih dokaza koji govore u prilog pozitivnom učinku omega-3 masnih kiselina na misaone sposobnosti. Posebno su zanimljiva istraživanja koja govore o povoljnom učinku omega-3 masnih kiselina na razvoj mozga u dojenčadi i djece.

Za bolji vid i kognitivne sposobnosti

Osim razvoja kognitivnih sposobnosti, konzumacija tih polinezasićenih masnih kiselina u najranijoj životnoj dobi osigurava i bolji razvoj vida. Lakoća i točnost rješavanja problemskih zadataka pozitivno korelira s kasnijom inteligencijom i vokabularom pa su optimalna prehrana i pravovremena suplementacija važne već od najmanjih nogu.

Omega-3 masne kiseline imaju pozitivan učinak i na samu trudnoću. Poznato je da žene s nižom količinom ovih masnih kiselina imaju veći rizik za prijevremeni porod. Dodatno, znanstvene studije su pokazale da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od preeklampsije, opasne komplikacije u trudnoći te postporođajne depresije.

I dojilje trebaju pripaziti na adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, budući da majčino mlijeko sadrži DHA, a utvrđena je direktna veza između DHA u majčinom mlijeku i neurološkog razvoja dojenčeta. Jasno je da nutritivna kvaliteta majčinog mlijeka, a posljedično i sadržaj DHA, ovisi o nutritivnom statusu dojilje.

Čuvanje i priprema lososa

Kao i sve ribe, svjež losos je podložan kvarenju pa je adekvatno skladištenje od velike važnosti. Preporučuje se čuvanje u hladnjaku, u patentnoj vrećici u zdjeli koja je napunjena ledom kako bi se temperatura snizila ispod uobičajenih 2 do 4 stupnja.

Iako se na ovaj način može čuvati i do nekoliko dana, najbolje ga je upotrijebit dan, dva nakon kupnje. Meso lososa je mekano i osjetljivo pa ga je najbolje pripremati na grillu 7 do 10 min. Treba paziti da se ne izlaže predugo izvoru topline jer postane tvrd i gubi karakterističan okus, a riba je pečena kada se meso lagano odvaja vilicom.

Klikni i pogledaj Abecedu namirnica od A do Z na portalu Gastro.hr.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.