Novi trendovi u prehrani 21. stoljeća

Bitno je koju vrstu masti unosimo prehranom (prije svega, one jednostruko i višestruko nezasićene)! Neki od većih znanstvenih i stručnih autoriteta današnjice poput Stiga Bengmarka, Louisa Ignarra, Josepha Mercole, i mnogih drugih, i sami redovito uzimaju omega-3 dodatke prehrani, i to baš nove izvore - Krill.

Najveće otkriće u povijesti nutricionizma

Ne ulazeći u raspravu službenih stavova treba li uzimati dodatke prehrani s omega-3 masnim kiselinama, dat ću samo svoj osoban stav i mišljenje temeljeno na činjenicama i iskustvu rada u nutricionističkom savjetovalištu. Tijekom nutricionističkog savjetovanja svojim klijentima redovito preporučujem suplementaciju prehrane s omega-3 masnim kiselinama, a i sam ih godinama svakodnevno uzimam. Omega-3 masne kiseline smatraju se jednima od najvećih otkrića u povijesti znanosti o prehrani (nutricionizma). Tim otkrićem, još u ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, spoznalo se kako ''masno'' u prehrani ne mora nužno značiti ''zlo''! Štoviše, mast znači život!

Činjenica jest da je najbolji izvor omega-3 (i to EPA i DHA, kao esencijalnih, za život neizostavnih) masnih kiselina - masna riba. Prije svega, to je plava riba: skuša, sardine, inćuni, ili pak losos. Kao sporedni izvor omega-3 masnih kiselina mogu biti jaja obogaćena s omega-3 masnim kiselinama. Od biljnih vrlo korisnih izvora to su orasi, bademi i lanene sjemenke, no one sadrže samo alfa-linolensku masnu kiselinu, ograničene sposobnosti pretvorbe u EPA u DHA, dok alge sadrže uglavnom DHA omega-3 masnu kiselinu.

Upitan stupanj čistoće izvora omega-3

Do sad se, kao najbolji i najčešći izvor omega-3 masnih kiselina, tj. kao zlatni standard kod dodataka prehrani, koristilo - riblje ulje. No, kod primjene omega-3 masnih kiselina tih izvora s vremenom se kao predmet spoticanja počeo isticati stupanj čistoće prehrambenih izvora omega-3, bilo onih prirodnih ili onih iz koncentriranih oblika ribljeg ulja u dodacima prehrani. Naime, ako se konzumira riba izlovljena u rizičnim područjima (pout zaljeva Indijskog oceana), ili ako se kod proizvodnje dodataka prehrani koristi riblje ulje lošije kvalitete, moguća su onečišćenja u vidu ostataka žive, dioksina i PCB-a u ribljem ulju. To se događa ako je proizvođač neodgovoran, pa dobavlja riblje ulje iz riba koje se love u morskim zaljevima poput Indijskog zaljeva, a u kojima se ispuštaju onečišćenja teške industrije, prvenstveno teški metali.

Stoga, ozbiljne tvrtke koje vode brigu o kvaliteti svojih dodataka prehrani, provode ne samo kontrolu kritičnih točaka i sljedivost proizvodnje, od sirovine do kapsuliranja, već i provode procese pročišćavanja ribljeg ulja. Najčešće je tu riječ o procesu molekulske predestilacije ribljeg ulja. Upravo je zbog nemogućnosti potpune kontrole nad potencijalnim onečišćenjima toksinima, dovelo do opreza kod konzumacije visokovrijedne masne ribe, ne samo kod trudnica, već i kod svih potrebitih konzumenata. No, istraživanjima i novim otkrićima očito nikada kraja; taman kada pomislimo da je sve već otkriveno, svijet se uskomeša zbog nekog novog pronalaska.

Chia sjemenke

No, tu priči nije kraj. Tako, onima koji nestrpljivo iščekuju novu ''supernamirnicu'', ili pak svima onima koji žele ili moraju iz ovih ili onih razloga koristiti (dodatne) ne životinjske prehrambene izvore omega-3 masnih kiselina, poput vegana, striktnijih vegetarijanaca - stiže još jedna dobra vijest. Otkriće sjemenki Chia (Salvia hispanica), izazvala je pravu pomutnju na američkom tržištu ''zdrave hrane'', ispravnije rečeno – industriji i marketingu funkcionalne hrane, a posebice one koja je popularno nazvana kategorijom ''superhrane''. Chia sjemenke u svijet funkcionalne hrane Zapadnog svijeta ulazi s puno obećavajućih argumenata, pa ju valja i predstaviti.

Chia pripada porodici usnača (Lamiacae), čije sjemenke uspijevaju u predjelu Srednje Amerike, ponajviše u Meksiku. Nekada su sačinjavale neizostavnu namirnicu u prehrani drevnih Azteka. Vlakna u sjemenkama Chia su visoko hidrofilna (vežu vodu), poput onih u lanenim sjemenkama, pa u želucu stvaraju gel. To je odlična vijest za sve one koje žele smršaviti, smanjiti glad, regulirati glikemiju (šećer u krvi) te probavu. Ovom primjenom usrećit će se i dijabetičari, ali i sportaši.

Ono što ih ističe od ostalih sjemenki, jest vrlo visok sadržaj ulja, od kojih 25 posto otpada na omega-3 alfa-linolensku kiselinu. Dosadašnji najbolji poznati izvori omega-3 masne kiseline iz biljnih izvora su lanene sjemenke, bademi, orasi te sojino zrno. No, ipak, valja imati na umu da ovi biljni izvori sadrže omega-3 masnu kiselinu alfa-linolensku kiselinu (ALA), koja se u organizmu tek mora pretvoriti u EPA omega-3 masnu kiselinu. Nažalost, stupanj te pretvorbe kod svake je osobe različiti, i uobičajeno je relativno nizak.
Dvije velike žlice Chia sjemenki, osiguravaju organizmu skoro 5000 mg alfa-linolenske kiseline (200 posto dnevno preporučenog unosa alfa-linolenske kiseline). Nije manje bitna činjenica da ova ''supernamirnica'' skoro sadrži preporučen odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina, dakle 1:1.

Potencijal Chia sjemenki da preventivno štite zdravlje srca i krvnih žila, prema prvim studijama sasvim je izgledan. Zbog svog nutritivnog profila, organoleptičkih svojstava, Chia sjemenke se savršeno mogu uklopiti uz žitarice za doručak, ili u recept za zdravije kolače.

Imajući u vidu iznesene činjenice, do sad izvedene znanstvene studije, ulje antarktičkih Krill račića kao i Chia sjemenke imaju vrlo obećavajuću budućnost u prehrani 21.stoljeća te u nutritivnim pristupima, liječenju i prevenciji bolesti, a samim time i na tržištu funkcionalne hrane i dodataka prehrane. O njima ćeš zasigurno čuti još puno toga!

Zašto je kril poseban?

Prije nekoliko godina, pravu ''revoluciju'' je izazvalo otkriće novog prirodnog izvora omega-3 masnih kiselina: antarktičkih planktonskih račića poznatih u anglosaksonskom svijetu kao Krill, a pravilnog latinskog naziva Euphausia superba. Riječ je o životinjskom planktonu, sastavnom dijelu morskog prehrambenog lanca čija se morska biomasa procjenjuje na 500 milijuna tona!

Teže oko jedan gram, a dužine su oko šest centimetara. Krill planktonski račići odobreni su od strane Europske Komisije kao Novel Food (Nova hrana), pa je skoro za očekivati njihovu veliku popularizaciju i na tržištu Hrvatske, ne samo zapadnoeuropskih zemalja ili SAD-a gdje je pravi hit. Što je tako posebno u Krill račićima, kao novom i ''revolucionarnom'' izvoru omega-3 masnih kiselina?

• Visoka bioraspoloživost (iskorištenje u organizmu) omega-3 masnih kiselina, prema nekim znanstvenim izvorima, ona iznosi i više od 30%
• Čistoća (manja mogućnost onečišćenja toksinima), obzirom da ovi antarktički račići prebivaju na dubljim predjelima hladnih mora.
• Jedinstveni kemijski oblik- fosfolipidi: za razliku od tipičnog kemijskog oblika masnih kiselina kod ribljeg ulja (triglicerida), masne kiseline u antarktičkim Krill račićima jedinstveno dolaze vezane za specifične fosfolipide (preko 50 posto)!
• Prirodno sadrže astaksantin, jedan od najboljih antioksidansa. Zbog astaksantina, ulje Krill račića nije žućkaste boje poput većine izvora omega-3 masnih kiselina, već specifične crvene boje!
• Visoka antioksidativna (ORAC) vrijednost ulja Krill račića (uvjetovana sinergijskim učinkom omega-3 m.k., vitamina E i astaksantina), skoro pa 50 puta veća od tipičnog ribljeg ulja, u kojem je omjer EPA:DHA 18:12.
• Stabilnost: prirodna prisutnost vitamina E i astaksantina prirodno čuva nezasićene masne kiseline u ulju od oksidacije.

Popularizacijom i eksploatacijom ovih planktonskih račića, moguće je ugrožavanje biomase i ravnoteže oceana, na čijoj se kontroli ulova sada i radi. Zbog ograničenih geografskih područja izlova ovih račića, specifičan je i skup proces izlova ovih račića, a još je skuplja proizvodnja u kapsule (hladnom vakuumskom ekstrakcijom). Stoga će biti potrebno još neko vrijeme kako bi ovi izvori omega-3 masnih kiselina bili ekonomski dostupniji. Svejedno, dostupni znanstveni podaci čine antarktičke račiće kao izvor omega-3 masnih kiselina vrlo zanimljive i valja ih pomno pratiti.