Pet slabih točaka svakog muškarca

Govorimo li o muškom zdravlju i trebamo li izabrati pet slabih točaka kod muškaraca spomenut ćemo organe koje su najčešće pogođeni ozbiljnom, često fatalnom bolešću.

1. Srce i krvožilni sustav: Najčešći uzrok smrti, u više od 50 posto, su bolesti srca i krvnih žila. Muškarci su osobito ugroženi i oboljevaju u ranijoj životnoj dobi od žena. Najvažnija i najčešća bolest ovog sustava je ateroskleroza. To je bolest koja počinje taloženjem masnoća u stijenkama krvnih žila (arterija) i vremenom dovodi do sužavanja krvne žile ili oštećenja unutarnje stijenke krvne žile koja potom dovodi do zgrušavanja krvi na tom mjestu što pak prekida dotok krvi dijelu određenog organa koji tako bude nepovratno oštećen. Primjeri su srčani infarkt (začepljenje koronarne arterije) i moždani infarkt (cerebrovaskularni inzult). Ateroskleroza je bolest kojoj ne znamo pravi uzrok, no poznati su nam rizični čimbenici na koje možemo utjecati i tako spriječiti ili usporiti njen razvoj te nastanak teških posljedica kao što je srčani infarkt. Najvažniji rizični čimbenici, vjerojatno već svima poznati, su šećerna bolest, visok krvni tlak i povišen kolesterol te debljina, tjelesna neaktivnost i pušenje.
2. Prostata: Uvećanje prostate (benigna ili dobroćudna hipertrofija) pogađa oko trećinu muškaraca starijih od 50 godina. Smetnje su učestalo i otežano mokrenje, nepotpuno pražnjenje mokraćnog mjehura, oslabljen mlaz mokraće... Mnogo ozbiljnija bolest je karcinom prostate od kojeg oboljeva i do 15% muškaraca, a broj oboljelih raste sa životnom dobi. Karcinom prostate agresivniji je i opasniji ako se javi u mlađoj dobi. Bolest je najčešće dugo bez simptoma, a da bi se bolest uspješno liječila najbolje je otkriti u toj, asimptomatskoj, fazi.
3. Testisi: Karcinom testisa nije tako čest, ali obično pogađa muškarce u mlađoj životnoj dobi. To je najčešći karcinom muškaraca u dobi od 20 do 35 godina.
4. Debelo crijevo: Karcinom debelog crijeva (kolorektalni karcinom) jedan je od najčešćih zloćudnih tumora, nešto češći kod muškaraca nego kod žena. Vjerojatnost oboljevanja povećana je nakon pedesete godine života. To je jedan od rijetkih tumora čiji se nastanak vrlo uspješno može spriječiti jer se većina tih tumora razvija iz, u početku dobroćudnih polipa.
5. Koža: Melanom je sve češći, vrlo zloćudni oblik raka kože. Nastanku tog tumora podložnije su osobe koje su tijekom života bile više izložene suncu. Muškarci češće profesionalno obavljaju poslove na otvorenom gdje su izravno izloženi suncu.

Kad imamo smetnje tražimo pomoć liječnika. No, treba li nam liječnik i kada se osjećamo dobro? Odgovor je svakako da. Navedene su neke važnije "slabe točke" kod muškaraca. Za uspjeh liječenja važno je te bolesti otkriti u što ranijoj fazi dok još ne uzrokuje nikakve smetnje. To se može samo preventivnim pregledom. A preventivnim pregledom se nekada mogu otkriti i promjene koje tek mogu dovesti do nastanka bolesti.

Preventivni pregledi

Na koje bi preventivne preglede trebali ići muškarci?

• Još od mladosti mjeriti povremeno arterijski tlak; ako je tlak veći od 140/90 mmHg svakako se treba javiti liječniku jer će vjerojatno nakon dodatnih pretraga trebati liječenje povišenog tlaka.
• Kontrolirati i šećer u krvi, već kod vrijednosti preko 5,6 natašte treba tražiti savjet liječnika. Još bolje kontrolirati HbA1c -test koji govori o vrijednostima šećera u krvi tijekom nekoliko mjeseci. Preporuča se ovaj test kod zdravih muškaraca napraviti svake 3 godine počevši s 45 godina.
• Kolesterol kontrolirati od svoje 20-e godine barem svakih 5 godina, nakon 35 godine jednom godišnje
• Za većinu muškaraca nakon 50-e godine se preporučuje pregled prostate i PSA test jednom godišnje, već od 40-e godine za one koji su imali slučajeve karcinoma prostate kod nekog u krvnom srodstvu
• Samopregled testisa od adolescente dobi, pregled testisa na svakom rutinskom godišnjem preventivnom liječničkom pregledu
• Kolonoskopija nakon 50 godine kod svih muškaraca, ranije kod onih koji imaju povećan rizik (slučajevi karcinoma debelog crijeva u obitelji i to u dobi 10 godina prije nego li je netko u obitelji obolio).
• Dermatološki pregled kada se primijeti bilo kakve sumnjive promjene na koži osobito madeža- ako mijenjaju veličinu, boju i oblik, ako su ispupčeni, veći od 6 mm, nepravilna oblika.

Dosada je bilo govora o ranom otkrivanju bolesti ili rizičnih čimbenika bolesti. Što je s prevencijom? Kako spriječiti da se bolest uopće pojavi ? Mnoge su od spomenutih bolesti i genetski uvjetovane ili barem u određenom broju slučajeva. Na to ne možemo utjecati. Ne možemo, naime, birati roditelje. Tu preostaju preventivni pregledi. No zdravim načinom života i izbjegavanjem štetnih navika zaista se u velikom broju slučajeva može spriječiti ili barem smanjiti vjerojatnost nastanka bolesti.

Kada se radi o bolestima srca i krvnih žila to su nepušenje, umjerenost u konzumaciji alkohola (ništa ili najviše do 2 čaše vina ili odgovarajuća količina drugog alkoholnog pića dnevno), redovita tjelesna aktivnost (barem pola sata pješačenja dnevno), održavanje primjerene tjelesne težine. Detalje o zdravoj prehrani može se naći u više članaka na ovom portalu. Kod karcinoma debelog crijeva to je također održavanje poželjne tjelesne težine, nemasna hrana sa što više povrća i voća, redovno kretanje. Kod karcinoma kože izbjegavanje izravnog izlaganju suncu. Za sada nema dokazno učinkovitih mjera za prevenciju karcinoma prostate i testisa te preostaju jedino redoviti preventivni pregledi.