Zdravlje 21. listopada 2015.

Savjeti i edukacija o zdravlju grudi

Rak_Dojke_Roza_1
Foto: thinkstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Mjesec listopad posvećen je podizanju svijesti javnosti o raku dojke. To je jedna od prilika da opetovano naglasimo važnost prevencije i njezine mogućnosti jer ukoliko se rak dojke na vrijeme otkrije, mogućnost njegova izlječenja veća je od 90%. Prilika je to da jedni druge podsjetimo kako je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju te da u većoj mjeri pomognemo onima koji su već oboljeli

Što je rak dojke i tko ga može dobiti?

Rak dojke nastaje nekontroliranim rastom maligno promijenjenih žljezdanih stanica dojke koje u početku uništavaju zdrave okolne stanice, a daljnjim razvojem bolesti ulaze u krvni i limfni sustav te se šire u druge dijelove tijela. Prema pojavnosti i smrtnosti, rak dojke je već duže vremensko razdoblje na prvom mjestu uzroka raka u žena. Godišnje se u Gradu Zagrebu bilježi više od 500 novooboljelih žena, a u Republici Hrvatskoj više od 2.200. Prema podacima o smrtnosti u Zagrebu od raka dojke godišnje umire više od 170 žena, a u RH više od 1.000 žena. Najčešće se pojavljuje kod žena iznad pedesete godine starosti, no mogu oboljeti i znatno mlađe žene. Oko 1 posto oboljelih čine i muškarci.

Najznačajniji rizični čimbenici koji su povezani s nastankom i razvojem raka su: genetski čimbenici (rak dojke u obitelji), dob, prva menstruacija prije 12 godine života, zadnja menstruacija iza 50-te godine, nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta iz 30-te godine. Uz navedene čimbenike postoji i čitav niz čimbenika koji se odnose na nezdrave stilove života kao što su nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, neprimjerena konzumacija alkohola, stres. Na ove čimbenike, uz malo truda i dobre volje, možemo i te kako utjecati te tako sačuvati vlastito zdravlje.

Simptomi na samopregledu

Što možeš učiniti sama? Uz već ranije spomenuto izbjegavanje čimbenika koji nepovoljno utječu na zdravlje, potrebno je mjesečno napraviti samopregled dojki, jedanput godišnje otići na klinički pregled. Sukladno preporukama struke, za žene mlađe od 40-te godine pretraga izbora je UZV dojki, dok se ženama u životnoj dobi iznad 40-te godine preporučuje mamografija u određenim vremenskim razmacima (sukladno dobi). Znaci na koje trebaš obratiti posebnu pozornost prilikom samopregleda dojki su: kvržice koje se mogu napipati, zadebljanja u dojci, nesimetrično povećanje jedne dojke, promjene na koži dojke (udubljenje, otvrdnuće, boranje kože), uvlačenje i iscjedak iz bradavice.

U Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj aktivno se i sustavno provode programi probira raka dojke u čijoj provedbi sudjeluje i Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i to kroz dva programa koji se međusobno nadopunjuju.

  • Program preventivne mobilne mamografije, namijenjen ženama u dobi od 40 - 50 godina te iznad 70-te godine starosti. Grad Zagreb i NZJZ 'Dr. Andrija Štampar' prepoznali su veličinu javnozdravstvenog izazova raka dojke te je Program pokrenut 2004. godine, a u sklopu istog do danas je pregledano više od 40.000 žena.
  • Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, započeo je 2006. godine, namijenjen je svi ženama u RH u dobi 50-69 godina, pa tako i onima s područja grada Zagreba. U tijeku je provođenje četvrtog ciklusa, u kojem će se ukupno pozvati oko 120.000 naših sugrađanki.

Ciljevi navedenih programa su:

  • otkrivanje raka dojke u početnom stadiju, u što većem udjelu, 
  • dugoročno smanjenje mortaliteta od raka dojke, 
  • stvaranje navike kod žena za potrebom provođenja preventivnih pregleda.

Za potrebe provedbe Programa u Zavodu je otvorena i linija besplatnog telefona na kojoj se mogu dobiti sve dodatne informacije: 0800 200 166.

Iako se u posljednjih nekoliko godina u podizanju svijesti žena i ukupne javnosti napravilo puno, još uvijek ima prostora za unaprjeđenje i ovo je poziv svim institucijama, udrugama i pojedincima da se aktivno uključe u ovu borbu.

Pripremila: Melita Jelavić, dr.med., specijalist epidemiolog, Voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti Služba za epidemiologiju

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.