Green i bio Arhitektura i zdravlje
2198 prikaza

Čak 90 posto vremena provodiš u zatvorenom! Zašto se moraš više izlagati suncu?

VELUX
Život u zatvorenim prostorijama i pod umjetnom rasvjetom postao je glavno obilježe modernog življenja.

Boravak u prirodi, bez obzira je li riječ o radovima u vrtu, šetnji, odlasku u planine ili na more, najčešće je rezerviran za vikend ili godišnji odmor. Ostatak vremena, gotovo 90 posto, provodimo u stanu ili kući.

U takvim okolnostima dolazi do neravnoteže i poremećaja u ciklusu proizvodnje hormona koji reguliraju naš dnevni ritam. Naš organizam je evolucijski prilagođen prirodnim smjenama dana i noći te se vrlo teško i sporo prilagođava novim uvjetima, a u kojima je raspodjela svjetla i tame, naročito zbog rasvjete, sasvim izmijenjena. Osim smanjenog boravka u prirodi tijekom dana i pojačanog izlaganja umjetnom svjetlu tijekom noći, promijenio se raspored radnih aktivnosti i spavanja. Sve to utječe na pojavu biološkog stresa te smanjenja kvalitete života.

Dnevna svjetlost je važna za zdravlje jednako kao pravilna prehrana i tjelovježba.

Jedan od glavnih problem modernog načina života je upravo manje izlaganje suncu. Često se govoreći o zdravlju, spominje negativan utjecaj sunca zbog UV zračenja. No, sunčeva svjetlost ima puno više pozitivnih koristi za naše zdravlje. Ako vježbaš i pravilno se hraniš, jednako je važno da obratiš pažnju na dovoljno izlaganja dnevnoj svjetlosti.

Svakako najvažnija korist sunčeve svjetlosti je njegova sposobnost da potakne opskrbu vitaminom D u organizmu. U većini slučajeva je nedostatka vitamina D povezan sa smanjenom izloženosti suncu. Naime, ovaj vitamin je prirodno prisutan u vrlo malo namirnica.Dovoljne količine vitamina D su pak presudne za apsorpciju kalcija u organizmu. Bez vitamina D tvoje tijelo ne može apsorbirati kalcij, što čini dodatke prehrani s kalcijem sasvim beskorisnima. Kroničan nedostatak vitamina D ne može se riješiti u nekoliko dana jer je potrebno nekoliko mjeseci redovitog izlaganja sunčevoj svjetlosti ili uzimanja vitamina D u obliku dodatka prehrani, da bi se osnažilo kosti i živčani sustav. Smatra se da vitamin D utječe na više od 1000 različitih gena koji upravljaju gotovo svakim tkivom u tijelu, uključujući dio njih koji reguliraju metabolizam kalcija te funkcioniranje imunološkog sustava.

 | Author: VELUX VELUX

Niz pogodnosti izlaganja sunčevoj svjetlosti

Prema nizu istraživanja navedenih u znanstvenom članku 'Prednosti sunčevog svjetla: svijetla točka za ljudsko zdravlje' iz 2008. godine, osim činjenice da sunčeva svjetlost utječe na opskrbu organizma vitaminom D navodi se niz drugih pogodnosti za zdravlje. U nastavku su neke od njih:

  • Sunčeva svjetlost uz zdravu prehranu može utjecati na remisiju raka dojke.
  • Sunčevo svjetlo ubija loše bakterije. Njemački vojnici nakon Prvog svjetskog rata koristili su otkrića koja su Nielsu Finsenu 1903. godine donijela Nobelova nagrada, a riječ je o korištenju sunčeve svjetlosti za dezinfekciju i liječenje rana.
  • Sunce ima blagotvoran učinak na poremećaje kože, poput psorijaze, akni, ekcema i gljivičnih infekcija kože.
  • Smanjuje kolesterol jer sunce utječe na pretvaranje visokog kolesterola u krvi u steroidne i spolne hormone koji su potrebni za reprodukciju.
  • Sunčeve zrake snižavaju krvni tlak. Čak i pri jednodnevnoj izloženosti suncu značajno se smanjuje krvni tlak kod osoba s visokim krvnim tlakom.
  • Sunčeva svjetlost prodire duboko u kožu te utječe na čišćenje krvi i krvnih žila. Istraživanja pokazuju je da kod osoba s aterosklerozom (zadebljanje krvnih žila) primijećeno poboljšanje stanja nakon izloženosti suncu.
  • Sunčeva svjetlost povećava sadržaj kisika u krvi. Također povećava sposobnost tijela da isporučuje kisik u tkivo; vrlo slično učincima vježbanja. Sunce ima veliki utjecaj na izdržljivost, kondiciju i razvoj mišića.
  • Sunčeva svjetlost jača imunološki sustav. Bijele krvne stanice. točnije limfociti, koje se povećavaju pri izlaganju suncu, igraju važnu ulogu u obrani tijela od infekcija.
  • Redovita izloženost sunčevoj svjetlosti utječe na rast i razvoj djece. Studije su pokazale koliko je izloženost suncu u prvih nekoliko mjeseci ima utjecaja na to koliko visoka osoba raste.
  • Sunčeva svjetlost može izliječiti depresiju. Danje svjetlo može isporučiti 100.000 lux (mjerna jedinica osvjetljenja). Sjedeći svakodnevno u uredima i zatvorenim prostorijama tijekom većeg dijela dana, ispod neonskih i umjetnih svjetala, izloženi smo osvjetljenju od 150 do 600 lux. Naše tijelo žudi za sunčevim svjetlom te se zbog nedostataka prirodnog osvjetljenja može javiti sezonski afektivni poremećaj (SAD), jedan od oblika depresije. On je češći u zimskim mjesecima, ali također uobičajeno kod ljudi koji većinu vremena provode u zatvorenom i zgradama bez prozora.

Kako umjetno svjetlo utječe na psihofizičko stanje?

Istraživanja (M. Martinis, V. Mikuta-Martinis, 2008.) pokazuju da dulji boravak, posebno noću, pod umjetnim svjetlom može izazvati fizičke, fiziološke i psihosocijalne smetnje. Poznato je da neredovito i nedostatno spavanje, isto kao i loše prehrambene navike, pridonose emocionalnim i fizičkim zdravstvenim problemima

 | Author: VELUX VELUX

Epifiza ili pinealna žlijezda je jedina žlijezda koja dobiva energiju preko svjetla i to putem naših očiju. Ako se ne izlažemo dovoljno sunčevoj svjetlosti, rad ove žlijezde će biti u disbalansu, a što će negativno utjecati na našu intuiciju, kreativnost i  mentalni potencijal. Također, znanstveno je dokazano da se serotonin, poznat i kao hormon sreće, a kojeg luči epifiza, proizvodi pri dostatnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti. Kao što i njegov općepoznati naziv govori, ovaj hormon je povezan s pozitivnim raspoloženjem, unutarnjim mirom te povećanom koncentracijom.

Ono što je također važno je to da serotonin regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad mišića, apetit i raspoloženje. Serotonin se izlučuje tijekom dana kada su naše oči izložene sunčevoj svjetlosti, a kada padne noć, pretvara se u melatonin - hormon koji je odgovoran za našu vitalnost, mladolikost, ali i uravnotežen san. Manje je poznato da noćna rasvjeta valne duljine manje od 600 nm blokira proizvodnju zaštitnog hormona melatonina koji također u tijelu usporava diobu tumorskih stanica i potiče antitumorsku imunološku aktivnost.

Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2006. godine navodi kako je sve veći godišnji teret bolesti zbog vrlo niskih razina izloženosti sunčevom zračenju. Nedostatna dnevna svjetlost može izazvati poremećaje mišićno-koštanog sustava i povećati rizik od raznih autoimunih bolesti i opasnih vrsta raka.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.