Green i bio Arhitektura i zdravlje
1813 prikaza

Arhitekti otkrivaju glavna pravila za eko dom i trik za zdravu klimu

dr. sc. Jasna Jelinek, ing.arh.
1/1
Moderan način života, koji podrazumijeva da većinu vremena provodimo u zatvorenom, dovodi u pitanje koliko su prostorije u kojima boravimo pogodne za rad i stanovanje.

Samo 10 posto vremena provodimo u prirodi, a zgrade u kojima boravimo su dizajnirane da nas štite od vremenskih nepogoda i da su ujedno funkcionalne. To u današnje vrijeme često znači više umjetnog, a manje dnevnog svjetla. Na taj način se sve više odvajamo od prirodnih elemenata koje nužno trebamo za zdrav život - dnevna svjetlost i svjež zrak. Redovito smo izloženi 'deficitu dnevne svjetlosti' i 'odvajanju od prirode'. Previše sintetike, materijala koji postaju toksični s vremenom, plastike, i općenito umjetno proizvedenih materijala, ne samo što guše prostor, već imaju i negativan učinak na zdravlje. 

'Najnovija istraživanja govore da nas odvajanje od prirode itekako košta i ima ozbiljne posljedice za naše zdravlje. Mi smo kao vrsta, evoluirali u Afričkim savanama, a danas provodimo više od 90 posto vremena u zatvorenom prostoru – što na poslu, u školi, kod kuće, u teretani… Britanski cirkadijski neuroznanstvenik Russel Foster rekao je da odvajanje od prirode ima velike implikacije za nas kao pojedince, kao i za društvo u cjelini, a to onda ima veliki utjecaj i na arhitekturu koja se ipak polako vraća prirodi i prirodnim elementima koji su nam nužni za život a to su dnevna svjetlost i svjež zrak. Mi isto kao i biljke, ne možemo rasti i razvijati se bez ta dva prirodna elementa.', tvrdi dr. sc. Jasna Jelinek, ing.arh.

Elementi tzv. Cirkadijske aktivne kuće

Dr. sc. Jasnu Jelinek, ing.arh. zamolili smo da nam opiše koja su najvažnija obilježja zdravog i ekološkog doma, odnosno cirkadijske kuće koja osigurava zdrave uvjete za život jer potiče usklađivanje naših cirkadijskog bioritma s 24-satnim izmjenama dana i noći, te sezonskim izmjenama dužine dana. Ona navodi sljedeće ključne principe cirkadijske aktivne kuće:

  1. Život u skladu s prirodom – kuća koja je u ravnoteži s prirodom i omogućuje svojim korisnicima život u skladu sa dnevnim i sezonskim ciklusima
  2. Prilagodljivost – kuća koja se može prilagoditi promjenama u prirodi (sezonskim, dnevnim) i potrebama svojih korisnika
  3. Osjetljivost – kuća koja nas štiti od nezdravih emisija koje ne osjećamo i kontrolu nad parametrima koje osjećamo.

Jelinek također napominje da ako je moguće, spavaće sobe i kupaonicu je potrebno orijentirati prema istoku, kako bi izložili organizam jutarnjem suncu i pravilno se razbudili. Sjeverna svjetlost je stabilna i preporučuje se u radnim sobama, ateljeima i kuhinjama. Južna i zapadna orijentacija osigurat će nam dinamičniju vrstu svjetlosti, i popodnevno osvijetljene prostora kada se vratimo s posla ili iz škole.

Korištenje prirodnih i kvalitetnih materijala

Zdrav dom moguće je postići odabirom najkvalitetnijih prirodnih materijala, primjerice od glinenog crijepa i opeke koji će puno bolje apsorbirati vlagu te vam osigurati bezbrižan život i potkrovlje bez gljivica i plijesni. Možda najviše pažnje pri izgradnji novog doma treba posvetiti izboru stolarije, podnih obloga i gradni zidova, a u postojećim treba izbaciti sve ono što je potencijalno toksično: stare linoleume, azbest, dotrajale pločice i staru stolariju. Zidove je moguće obložiti ciglom ili kamenom, a isto tako se preporučuje korištenje ekoloških boje za zidove jer su 100 posto prirodne, sadrže pamuk, vunu ili celulozu, nemaju miris, ne prljaju prostor, a suše se 48 sati. 

'Potpuno zabrtvljen prostor „ne diše“ i u takvom prostoru se razvijaju plinovi koji nepovoljno djeluju na čovjekovo zdravlje. U takvim objektima važno je često provjetravanje, u većoj mjeri nego je to bio slučaj nekada, kada su korišteni prirodni materijali koji su bolje „disali“. Osim toga, ti materijali često emitiraju nezdrave kemikalije i plinove. Danas je moguće odabrati proizvode koji imaju oznaku i garanciju manjih emisija štetnih plinova. Osim građevinskih materijala, štetne plinove izlučuje i namještaj, električni aparati i kemijska sredstva koje koristimo za čišćenje', napominje dr. sc. Jasna Jelinek, ing.arh.

Prirodna ventilacija uz redovito prozračivanje

Gradnja energetski učinkovitih zgrada današnjice dovela je do čvrsto zatvorenih prostora čime je narušena kvaliteta zraka. Visoko izolativni materijali i višeslojno ostakljenje smanjuju prirodnu ventilaciju. No, dva otvora na različitim visinama stvorit će efekt dimnjaka i brzo izmijeniti zrak u prostoriji. Treba napomenuti da je idealna temperatura za dnevni boravak 21° C uz relativnu vlažnost 40-50 posto, a takvi uvjeti se najbolje postižu redovitim provjetravanjem.

 | Author: VELUX VELUX

Zdrava unutarnja klima prostora podrazumijeva razinu CO2 ne veću od 1150 ppm (parts per million). Primjerice, osoba koja spava u prostoru veličine 12m2 proizvede do 2500 ppm CO2. Posljedice visokih vrijednosti CO2 su glavobolja, pospanost i vrtoglavica. Kako bi smanjili rizik razvoja bolesti dišnih puteva, alergije i povećali produktivnost moguće je smanjiti razinu CO2 u zatvorenim prostorijama redovitim prozračivanjem.

Instaliranje pametnog kućnog sustava

Pametni sustavi mogu smanjiti troškove stanovanja i povezati uređaje u domu putem aplikacije te time poboljšati energetsku učinkovitost. Na taj način je moguće kontrolirati temperaturu u prostorijama, upravljati rasvjetom i štedjeti energiju. 

Instaliranje pametnog termostata spojenog na sustav kućne automatizacije može smanjiti troškove električne energije za 15-30 posto svake godine. Smart termostati omogućuju programiranje termostata na temelju dnevne rutine članova kućanstva, a tako se može putem sustava namjestiti uključivanje ili isključivanje grijanja i hlađenja prostorija. Isto tako, većina ljudi pali svjetla tako da su na 100 posto. Ugradnjom prekidača za kratka svjetla moguće je podesiti svjetla na temelju više postavki. Kada se ugradi takav prekidač, sasvim je dovoljno da su svjetla na 80 posto ili manje. 

Dovoljno prozora i dnevnog svjetla

Znanstveno je dokazano da čovjek ima potrebu biti povezan s okolinom pa i dok boravimo u zatvorenom imamo želimo imati pogled na prirodu. Preporučuje se da radne prostorije i one u našem domu imaju veći broj prozora jer pogled na prirodu pozitivno utječe na naše zdravlje, raspoloženje i zadovoljstvo s poslom. Zanimljivo je da dnevno svjetlo čak ubrzava postoperativni oporavak pacijenata i smanjuje stres. Također, ljudi instinktivno odabiru mjesto sjedenja gdje imaju bolji pogled na prirodu. Udaljeni pogled je puno bolji je od uskog i pogleda na objekt u blizini, a dinamična okolina je zanimljivija od monotone.

Isto tako, dnevnu svjetlost trebamo za:

  • osvjetljavanje svih prostorija u kojima smo aktivni
  • stvaranje atraktivnijeg prostora 
  • štednju energije – što manje palimo umjetnu rasvjetu štedimo više energije

'Osim što biste trebali nastojati provesti što više vremena na otvorenom, razmislite kako možete „unijeti sunce unutra“ tako da imate više dnevne svjetlosti u domu. Potražite prozore ili vrata koja povećavaju količinu dnevne svjetlosti u prostoru; treba znati da je količina svjetlosti kroz krovni prozor dvostruko veća nego kroz vertikalne prozore. Kod proširenja prostora, razmislite o uređenju
potkrovlja i dajte prednost rješenjima koja unose više dnevne svjetlosti i svježeg zraka u prostor', savjetuje Jelinek. 

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.