Prehrana za zdrava crijeva

'Sastav crijevnih bakterija kod osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanze. Kao posljedica disbioze, većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i mikrobne produkte. Prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu barijeru krv-mozak, pogoduje pojavi različitih bolesti i komplikacijama pri agresivnim terapijskim opcijama', rekao je prof. Bengmark i u intervjuu za Zdravu Kravu objasnio važnost probiotika  i zdrave prehrane za zdravlje.

Ključ zdravlja je u prehrani

ZK: Do kakvih posljedica može dovesti neravnoteža crijevnih bakterija?

Upala je "majka" brojnih bolesti, uključujući i komplikacije koje nastaju zbog operativnih zahvata; infekcija i priraslica. Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija.

ZK: Kako se ta neravnoteža može izbjeći?

Treba paziti na prehranu. Globalna pojava pretilosti i raznih endemskih kroničnih bolesti od ADHD, Alzheimerove bolesti i autizma do osteoartritisa i moždanog udara naglo se povećava. Pretilost kao i bolesti koje sam nabrojao uglavnom pogađaju zapadni svijet, koji koristi moderne poljoprivredne tehnike i masovnu proizvodnju. Velika potrošnja namirnica, uključujući i one često industrijski manipulirane i obrađene kao što su meso, mliječni proizvodi i pšenica loše su za zdravlje. Do neravnoteže dolazi kad postoji nizak unos biljnih vlakana kroz voće i povrće. Kuhanje na visokim temperaturama, također nije dobro jer se kuhanjem uništavaju dobra svojstva namirnica. Na smanjenje broja i raznolikosti mikrobiota utječe i visok unos kazeina, glutena (koji ima slična svojstva kao ljepilo), zeina kojeg ima u kukuruzu. Zbog nedostatka korisnih mikroba, dolazi do sustavnih upala koje izazivaju bolesti

Deset prehrambenih zapovijedi

ZK: Koji su vaši savjeti za zdravlje crijevne mikrobiote?

Podijelio sam ih u deset temeljnih i smatram da su ključ dobrog zdravlja općenito.

1. Minimaliziraj unos  namirnica kao što su rafinirani ugljikohidrati, žitarice, kruh, keksi, riža, tjestenina, kuhani gomolji uključujući krumpir. To su namirnice, koje se apsorbiraju visoko u tankom crijevu i imaju minimalnu korist za mikrobiotu.
2. Dnevni unos fruktoze treba biti ispod 25 grama dnevno.
3. Smanji unos mliječnih proizvoda, posebno maslac, sir i mlijeko u prahu, jer su bogati zasićenim mastima, hormonima za rast, kao što je IGF1. Smanji unos mesa, osobito slanine i kobasice.
4. Drastično povećaj unos svježeg i sirovog zelja, svježih začina i povrća, bogatih antioksidansima, vlaknima, mineralima i hranjivim tvarima. Neki od njih  kao što je Kurkuma, od velike su važnosti za raznolikost, rast i funkcije mikrobiota i  razvoj imunoloških funkcija u tijelu.
5. Smanji unos hrane, koja se grije iznad 100 stupnjeva Celzijevih.
6. Trebaš smanjiti izloženost endotoksinu mikrobskog porijekla koji potiče upale i kojeg puno ima u mesu koje nekoliko dana stoji (visi? suši se?), tvrdim sirevima, svinjetini i sladoledima.
7. Eliminiraj ili smanji unos hrane bogate proteotoksinima poput kazeina, gluten i zeina.
8. Konzumiraj hranu bogatu vlaknima, niske kalorijske vrijednosti kao što su heljda, amarant, chia, lupina, proso, quinoa, sirak, taro, teff sl. Također povećaj unos graha, graška, slanutka, leće, oraha i badema. Te su namirnice izvanredno bogate hranjivim tvarima i mineralima. Pripremljene na  niskim temperaturama sve su od velikog značaja za održavanje bogate mikrobiote.
9. Uzimaj samo one lijekove koje zaista moraš, jer lijekovi su kao i većina kemikalija štetni za mikrobiotu. 
10. Velike doze vitamina D i omega masnih kiselina, važne su protiv upala i za zdravu mikrobiotu.