Hrana
925 prikaza

Zimska čuvarica dobre probave

Cicokao
Čičoka je kod nas još uvijek rijetka namirnica, a zbog svojstava koje ima, o njoj se puno piše u znanstvenim časopisima. Zanimljiva je zato što sadrži inulin, neprobavljiva vlakna koja “hrane” korisne bakterije u crijevima i tako ubrzava probavu

Primjerice, nedavno je British Journal of Nutrition objavio istraživanje njemačkih znanstvenika u kojem su promatrali utjecaj inulina iz čičoke i cikorije na sastav mikroflore ispitanika. Znanstvenici su istražili kako se mijenja crijevna mikroflora i redovitost probave kod dobrovoljaca koji su u prehranu uveli žitne pločice obogaćene inulinom iz čičoke ili cikorije. U istraživanju je sudjelovalo 45 dobrovoljaca, a istraživanje je dizajnirano kao randomizirana dvostruko slijepa klinička studija.

Karakteristike inulina

Ispitanici su podijeljeni u tri skupine i pritom je jedna skupina konzumirala pločice s inulinom iz čičoke, druga iz cikorije, a treća skupina je konzumirala neobogaćene pločice. Tijekom sedam dana dnevno su jeli jednu pločicu koja je sadržavala 7,7 g inulina, a sljedećih 14 dana konzumirali su dvije pločice dnevno.

Rezultati studije pokazali su da je kod skupine koja je konzumirala pločice obogaćene inulinom (bilo iz čičoke ili iz cikorije) došlo do povećanja broja bifidobakterija ili dobrih bakterija u fecesu i sniženja broja bakterija iz sojeva Bacteroides i Clostridium – potencijalno štetnih bakterija. Također, konzumacija obogaćenih pločica utjecala je na blago povećanje učestalosti stolica. U zaključku znanstvenog članka, autori navode kako visok unos inulina iz čičoke ili cikorije stimulira rast bifidobakterija i može pridonijeti zaustavljanju rasta potencijalno štetnih bakterija.

Što je čičoka?

Čičoka ili jeruzalemska artičoka spada u obitelj suncokreta, stoga ju Amerikanci ''od milja'' zovu sunchoke. Iako bi iz naziva mogli naslutiti da potječe iz Jeruzalema i ima veže s artičokom, niti jedno ni drugo nije točno. Čičoka potječe iz Sjeverne Amerike odakle je stigla u Europu početkom sedamnaestog stoljeća. Raste u gomoljima koji su izrazito nepravilnih oblika, što otežava guljenje. Imaju blagi, slatkast okus i koriste se pri pripremi juha, variva, složenaca ili služe kao inovativna zamjena za krumpir.

Nutritivna vrijednost čičoke

Slično kao krumpir, i čičoka je izvrstan izvor kalija, a pola šalice svježe čičoke zadovoljava 20 posto dnevnih potreba za kalijem. U istih pola šalice čičoke nalazi se tek 57 kcal, 1,5 grama bjelančevina, 1,2 grama vlakana. Čičoka je izvor kalcija, željeza, vitamina C, folne kiseline te vitamina B1 i B2.

Ipak, najznačajniji nutricionistički plus krije se u visokom udjelu inulina, neprobavljivog ugljikohidrata koji posjeduje prebiotički učinak, odnosno povoljno djeluje na crijevnu mikrofloru. U 100 g čičoke nalazi se čak 11 – 14 g inulina. Samo za usporedbu, utvrđeno je da Europljani dnevno unose od 3 do 11 g inulina putem prehrane. Dodatno svojstvo inulina je da pospješuje apsorpciju minerala – kalcija, magnezija i željeza te su minerali koje sadrži čičoka raspoloživiji zbog prisustva inulina.

Zdravstveni aspekti čičoke

Jedinstvena karakteristika čičoke je visok udio inulina. Inulin i ostali neprobavljivi oligosaharidi ne podliježu probavi u tankom crijevu te su potencijalni supstrati za hidrolizu i fermentaciju bakterijama probavnog sustava.

Najpoznatije svojstvo inulina je stimulacija rasta bifidobakterija u probavnom sustavu, odnosno prebiotički učinak. Poznato je da su crijeva kompleksan ekosistem u kojemu je nastanjeno preko 400 različitih vrsta bakterija. Određene bakterije imaju patogeno djelovanje, primjerice stvaranje toksina i određenih karcinogena, dok neke druge vrste imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje, a u potonju skupinu svakako spadaju Lactobacilli i bifidobakterije.

Pozitivno djelovanje

''Hranjenje'' blagotvornih bakterija, kao što su bifidobakterije inulinom, omogućava bakterijama da ''nadrastu'' potencijalno štetne bakterije, te tako pogoduju zdravlju domaćina. Blagotvorno djelovanje bifidobakterija dobro je dokumentirano brojnim znanstvenim istraživanjima, a uključuje: inhibiciju rasta patogenih bakterija, stimulaciju imunološkog sustava te pomoć u apsorpciji kalcija, magnezija i željeza te sintezu B vitamina. Pozitivno djelovanje na sastav mikroflore pokazano je i brojnim in vivo studijama u kojima su se koristile doze od 5 – 20 g inulina dnevno, uglavnom kroz period od 15 dana.

Čičoka je namirnica pogodna za prehranu dijabetičara jer inulin ima glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiče izlučivanje inzulina. Preporučuje se i osobama izloženim riziku od kardiovaskularnih bolesti jer inulin pridonosi sniženju ukupnog kolesterola i lipida u serumu. Inulin je ujedno sve popularniji sastojak kojim se obogaćuju moderni funkcionalni proizvodi te se čičoka uz cikoriju često koristi kao polazna sirovina za dobivanje ove korisne aktivne tvari.

Zanimljivost

Čičoka potječe iz Sjeverne Amerike, a smatra se da ju je u Europu donijeo francuski istraživač Samuel de Champlain koji ih je pronašao na Cape Cod-u 1605. godine. Opisao je kako imaju okus koji podsjeća na artičoke, što možda opravdava njihov uvriježeni naziv (Jeruzalemska artičoka).

Jeruzalem u imenu vjerojatno potječe od iskrivljene talijanske riječi girasole (tal. suncokret), budući da čičoka spada u obitelj suncokreta. Druga teorija kaže da Jeruzalem u imenu zapravo dolazi od iskrivljene riječi Terneuzen, grada u Nizozemskoj iz kojeg je čičoka donesena u Englesku 1616. godine.

Klikni i pogledaj Abecedu namirnica od A do Z na portalu Gastro.hr.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.