Za lijepu i zdravu kožu ne trebaju ti skupe kreme. Hrana bogata hijaluronskom kiselinom, poput pileće juhe, hidrira kožu i briše bore, a ljepotu čuvaju i masna riba, bobičasto voće... Pročitaj što je još protiv starenja preporučila nutricionistica Olja Martinić za "24 sata".
Čovjek je oduvijek težio tome da pronađe “eliksir mladosti” i da uspori ili zaustavi starenje. Starost se prije svega ogleda u tjelesnom izgledu, zatim u fizičkoj aktivnosti i u mentalnom funkcioniranju. Ista je situacija i danas, kad živimo sve dulje, a želimo se osjećati i izgledati sve bolje.
Znanstvenici su vrlo aktivni u istraživanjima o očuvanju mladosti, pa danas raspolažemo velikom količinom znanja o tome kako prirodnim putem, pomoću hrane, smanjiti posljedice starenja, a ne samo korištenjem krema protiv bora ili magičnim pilulama za aktivaciju gena koji imaju ulogu u proizvodnji kolagena.
Pravilna prehrana
Najbolji način borbe protiv starenja i stvaranja bora koje su prvi vanjski pokazatelj starosti, jest zdrav životni stil, koji uključuje pravilnu prehranu, nepušenje i redovitu tjelesnu aktivnost. Prehrana koja se temelji na unosu cjelovitih žitarica, voća, povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda te mesa peradi i ribe, uistinu sadrži sve što je potrebno za usporavanje posljedica starenja.
Posebnu pažnju prehrani trebaju posvetiti rizične skupine, ljudi izloženi stresu i psihofizičkim naporima, kronični bolesnici, ljudi koji slijede posebne prehrambene režime kao što su redukcijske dijete, veganstvo, makrobiotiku, te ljudi koji uzimaju određene lijekove, pušači, kao i oni koji pretjerano piju alkohol.
Američki dermatolog dr. Nicholas Perricone proslavio se knjigom o prehrani protiv starenja. Perricone u njoj donosi osnovne smjernice za usporavanje procesa starenja. Preporučuje jesti masnu ribu, bobičasto voće, piti od osam do deset čaša vode na dan...
Jačanje tkiva
Za zdravu i mladoliku kožu važna je i hijaluronska kiselina, koja podmazuje kožu i zglobove. Prirodno se stvara u organizmu, ulazi u sastav vezivnog tkiva s kolagenom i elastinom. Hrana bogata hijaluronskom kiselinom pomaže u jačanju vezivnog tkiva oko zglobova i hrskavice, hidrira kožu, omogućava brže zarastanje rana. Služi i u borbi protiv bora te u očuvanju mladenačkog izgleda kože.
Najveći izvor hijaluronske kiseline u hrani su životinjski dijelovi koji sadrže puno te tvari, poput kože, hrskavica i zglobova. Juha od kostiju i kožica kokoši (pileća ili kokošja juha) pomaže i u liječenju prehlade i gripe, i to zbog toga što hijaluronska kiselina omogućava stvaranje barijere kroz koju virusi i bakterije ne mogu prodrijeti u organizam.
Za stvaranje hijaluronske kiseline u tijelu važan je i vitamin C, neophodan za sintezu kolagena, glavne komponente vezivnog tkiva. Vitamina C ima u paprici, rajčici, kupusu, cvjetači.
Magnezij je isto tako neophodan za stvaranje hijaluronske kiseline. On je sastavni dio klorofila u biljkama, pa sve zelene namirnice sadrže klorofil i magnezij. U hranu bogatu magnezijem spadaju špinat, brokula, kupus, grašak, ali i jabuke, banane, jagode i kruške.
I cink je neophodan za stvaranje hijaluronske kiseline, a dobar je i za jačanje imuniteta kod prehlade ili gripe, za brže zarastanje rana. Uz to, smanjuje rezistenciju na inzulin, sprečava povećanje prostate, impotenciju i sterilitet te vraća mentalnu svježinu. Cink možemo pronaći u sjemenkama bundeve, krumpiru, kikirikiju, grahu, mesu.
Više o zdravoj prehrani saznajte u priručniku “Najbolje od dijetetike”, dijetetičarke i nutricionistkinje Olje Martinić, kojeg možete naći na stranicama Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
