Prosječna dužina zagrljaja između dvoje ljudi traje tri sekunde. Ali, znanstvenici su otkrili nešto fantastično. Kada zagrljaj traje 20 sekundi on ima terapeutski učinak na tijelo i um. Razlog je da iskren zagrljaj proizvodi hormon koji se zove "oksitocin", poznat i kao ljubavni hormon.
Ova supstanca ima mnoge prednosti za naše fizičko i mentalno zdravlje, pomaže nam, između ostalog, da se opustimo, osjećamo sigurno i smirimo naše strahove i tjeskobu. Ovo divno sredstvo za smirenje se nudi besplatno svaki put kada zagrlimo osobu, kada u rukama držimo dijete, zagrlimo psa ili mačku, stojimo rame uz rame s prijateljem. Prema psihoterapeutkinji Virginiji Satir, ovo je količina zagrljaja koja nam je potrebna svaki dan:
- Potrebna su nam četiri zagrljaja dnevno za opstanak
- Potrebno nam je osam zagrljaja za održavanje
- Potrebno nam je 12 zagrljaja dnevno za osobni rast
Iako nema znanstvenih dokaza da su upravo navedene brojke točne, postoji mnogo znanstvenih dokaza o pozitivnom utjecaju zagrljaja i fizičkog kontakta, izdvojili smo najvažnije:
Potiče lučenje oksitocina - oksitocin je neurotransmiter koji djeluje na limbički sustav, dio mozga u kojem se nalazi centar za emocije, a potiče osjećaje poput zadovoljstva, smanjuje tjeskobu i stres. Tijelo luči oksitocin tijekom seksualnog odnosa, na porođaju i prilikom dojenja, što doprinosi povezanosti majke i djeteta, odnosno ljubavnih partnera. Kada zagrlimo nekoga, hipofiza oslobađa oksitocin, smanjuje otkucaje srca i nivo kortizola u krvi, hormona odgovornog za stres, visoki krvni tlak i bolesti srca.
Njeguje strpljenje - zagrljaj je jedan od lakših načina da se pokaže nekoj osobi da ju se cijeni, voli, zahvaljuje. Svijet je užurbano mjesto, a kada netko uspori i uzme trenutak da bi zagrlio nekoga čini korisnu stvar za sebe i za drugu osobu jer taj tren svijet se uspori i obaveza nisu bitne, nego ugodan preplavljujući osjećaj koji pruža zagrljaj.
Djeluje preventivno na razvoj bolesti - osjećaj naklonosti djeluje na smanjenje stresa, a kad je manje stresa manja je i mogućnost za nastanak bolesti. Institut za istraživanje dodira (The Touch Research Institute at the University of Miami School of Medicine) proveo je više od 100 studija o dodiru i dobio rezultate o utjecaju na brži rast kod prerano rođenih beba, smanjenju boli, smanjenju simptoma autoimunih bolesti, smanjenju razine glukoze u krvi, poboljšanje stanja kod djece oboljele od dijabetese te pozitivnog utjecaja na imunitet kod oboljelih od raka...pušači završavaju svoju priču puno ranije nego bi trebali. Saznaj kako se riješiti navike i neka ovo bude prvi dan tvog boljeg života..
Stimulira žlijezdu timus - timus je organ smješten u gornjem dijelu prsne šupljine, ispod prsne kosti i iznad srca, primarni limfatički organ u kojem se timociti (nezreli limfociti) vrlo brzo dijele i sazrijevaju u limfocite T. Masa timusa najveća je oko 10. god. života, ali u odnosu na ukupnu masu tijela najveća je u fetalno doba. Nakon puberteta timus se smanjuje i nadomješta masnim tkivom. zagrljaji jačaju imunološki sustav. Budući da je timus važan čuvar imuniteta, a gubi funkciju nakon puberteta, znanstvenici trenutno razvijaju metode za, oporavak funkcije prsne žlijezde uz pomoć matičnih stanica. Dok oni ne otkriju kako to postići, ti timus stimuliraj zagrljajem jer nježni pritisak na prsnu kost i emotivno punjenje aktiviraju čakru u solarnom pleksusu, što stimulira timus.
Omogućava komunikaciju bez riječi - gotovo 70 posto komunikacije je neverbalna. Interpretacija govora tijela može biti zasnovana na jednoj gesti, a grljenje je odlična metoda izražavanja osjećaja prema drugom čovjeku ili životinji. Osim što drugo biće kroz zagrljaj primi tvoju ljubav i naklonost, može dobiti poticaj da te osjećaje širi dalje.
Jača samopoštovanje - taktilnost je za djecu najvažniji način prenošenja osjećaja, beba po dodiru prepoznaje roditelje. U djetinjstvu su nam dodiri signali da smo voljeni i posebni. kad odrastemo ti dodiri ostaju zapamćeni u živčanom sustavu. Maženje koji smo dobili od roditelja tijekom odrastanja ostaje memorirano na staničnoj razini, a zagrljaj djeluje kao fizički podražaj da se ta sjećanja oslobode. Tako nam zagrljaji omogućavaju da se povežemo s vlastitom sposobnošću da volimo sami sebe.
Potiče lučenje dopamina i serotonina - zagrljaj potiče mozak na lučenje dopamina, hormona zadovoljstva. Grljenje potiče lučenje serotonina i dopamina u krvne žile što potiče osjećaj zadovoljstva, umanjuje bol i tugu te produljuje život. Čak i maženje kućnog ljubimca oslobađa serotonin i tako utječe na smanjenje stresa.
