Zdravlje 25. siječnja 2016.

Teške posljedice fotošopirane stvarnosti

Fotoshop_1
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Pojava anoreksije nervoze u posljednjih nekoliko dekada bilježi porast broja slučajeva u djevojčica i dječaka prije puberteta no i nadalje je najčešća pojava anoreksije u dobi između 14. i 18. godine. Pretpostavke su da u Hrvatskoj, čak između 30 i 40 tisuća osoba ima smetnje koje spadaju u kategoriju poremećaja hranjenja. Prof. Darko Marčinko kaže  da se zadnjih mjeseci javlja sve više mladića s poremećajem hranjenja 

Mediji nisu glavni krivac za razvoj poremećaja

Mnogi smatraju da su za porast broja oboljelih od anoreksije i bulimije odgovorni mediji, modna i kozmetička industrija koja "fotošopira" stvarnost.  Prof.dr.sc. Darko Marčinko, Pročelnik Spec.zavoda za poremećaje hranjenja i personologiju Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta KBC Zagreb kaže da su socijalni faktori ipak manji dio problema za nastanak i razvoj poremećaja u prehrani:

"U novije vrijeme, društvo i niz socijalnih faktora, mogu doprinijeti porastu učestalosti javljanja poremećaja hranjenja. Netko tko se po izgledu ne uklapa u zapadno savršenstvo, a na razini ličnosti ga to muči, često kroz razvoj poremećaja hranjenja pokušava dostići nerealne, društveno postavljenje standarde ljepote. Međutim, socijalni faktori su samo manji dio problema koji je kompleksan i treba kod svake osobe tragati za dubljom pozadinom nastanka poremećaja. Socijalno okruženje nije jedini faktor koji determinira razvoj ovog poremećaja."

Samo šest kreveta za bolničko liječenje

Odjel na KBC Rebru jedini je specijalizirani zavod u Hrvatskoj za liječenje poremećaja prehrane i ima šest kreveta. "U ovom trenutku naši kapaciteti su ispunjeni, ali budući da postoji veliki broj oboljelih, postoji i velika potreba, kako za bolničkim oblicima tretmana, tako i za ambulantni tip liječenja. Naš tim nastoji senzibilizirati stručnjake raznih profila jer timski rad donosi bolje rezultate. U listopadu 2013.g. smo organizirali tečaj trajne edukacije preko Medicinskog fakulteta u Zagrebu i izdali knjigu pod nazivom 'Poremećaji hranjenja – od razumijevanja do liječenja' u izdanju Medicinska naklada", objašnjava Marčinko.

U procesu liječenja oboljelih od poremećaja hranjenja temelj je psihoterapija. Marčinko, pojašnjava da je često potrebno primijeniti i terapiju lijekovima, kako bi učinak liječenja bio bolji. Provodi se individualna, grupna i obiteljska terapija. Kroz proces psihoterapije, radi se na boljem upoznavanju sebe i interakcija s bitnim članovima iz okoline. Kada se uspostavi dobar psihoterapijski odnos, moguće je unutar njega raditi i na promjeni stava (prema bolesti i raznim segmentima svojeg funkcioniranja), za koju je uvijek bolje da dolazi iznutra te da nije izvana nametnuta.

Prvi simptom - pretjerana kontrola kalorija

Za oboljele i članove njihove obitelji bitno je da se prijave na liječenje što prije jer kraće trajanje bolesti znači i kraće liječenje. "Prvi simptomi su često pretjerana zaokupljenost i pretjerana potreba za kontrolom kalorija koje osoba unosi. Nakon toga dolazi gubitak na tjelesnoj težini, a tek kasnije i hormonalni poremećaj. Učestalost anoreksije među mlađim ženama varira prema različitim istraživanjima, u prosjeku je 0,3%, a bulimije 1%. Anoreksija je najučestalija u dobi 10 – 30 godina. Bulimija se obično pojavljuje nešto kasnije od anoreksije, najčešće u ranim dvadesetim godinama. Oba poremećaja su učestalija u zapadnim zemljama. Pojava anoreksije nervoze u posljednjih nekoliko dekada bilježi porast broja slučajeva u djevojčica i dječaka prije puberteta no i nadalje je najčešća pojava anoreksije u dobi između 14. i 18. godine. Bitno je za naglasiti da je generalno prognoza bolja što se ranije krene s liječenjem. Kod manjeg broja oboljelih, postoji slika tzv. maligne anoreksije, obično se radi o osobama koje su godinama izbjegavale sustavnu medicinsku pomoć i bolest je prešla u teški oblik, kroničnu formu", objašnjava Marčinko.

Što prije počne liječenje, bolji će biti rezultati liječenja

Istraživanja koja je proveo Marčinkov tim su velikim dijelom u skladu sa svjetskim istraživanjima, a pokazuju kako je temelj liječenja rad na poboljšanju brojnih kapaciteta ličnosti koji su kod oboljelih promijenjeni, a ne samo rad na simptomima bolesti. Osobe, pojednostavljeno rečeno, ne vide sebe na realan način i psihički deficit su ponekad toliko jaki da čak niti ne vide drugi model funkcioniranja, osim modela poremećaja hranjenja. Stoga je potrebna podrška ne samo obitelji i prijatelja te stručnog tima već je i na socijalnoj razini bitno davati istinite poruke mladima.

Održavanje linije nije isto što i pretjerana mršavost koja nosi zdravstvene rizike i na žalost može imati i smrtni ishod, kao što je to kod tzv. malignih oblika anoreksije. Marčinko kaže da se pretpostavlja da u Hrvatskoj, čak između 30 i 40 tisuća osoba ima smetnje koje spadaju u poremećaja hranjenja. "Zadnjih mjeseci bilježimo trend povećanog javljanja mladića s problemom poremećaja hranjenja. Optimistična je vijest da mladići čak nešto bolje i brže reagiraju na terapijske metode. Stoga je iznimno bitno da se informacije o ovim poremećajima na pravi način prikazuju i da se da jasna poruka da je liječenje moguće, a prognoza bolja što liječenje ranije započne", naglasio je Marčinko.

Pročitaj ispovijest osobe koja je preboljela anoreksiju i bulimiju.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.