Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen depresiji, danas je u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održan Stručni skup pod nazivom „Govorimo o depresiji“.
U okviru skupa, održana su izlaganja eminentnih stručnjaka iz područja zdravstva te je tradicionalno predstavljen „Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2016. godinu“, u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na zdravstvenu sliku građana grada Zagreba u protekloj godini.
Kardiovaskularne bolesti i dalje najveća prijetnja Zagrepčanima
Prema statističkim podacima objavljenima u Ljetopisu, očekivani životni vijek stanovnika Grada Zagreba iznosi 79 godina, što je tri godine dulje u odnosu na podatke iz 2003. godine, kada je iznosio 76 godina. Očekivano trajanje života za muškarce je 76 godina, a za žene 81 godinu.
"Depresija nije bolest već izbor"
Slično kao proteklih godina, najveći javnozdravstveni problem i najčešći uzrok smrti u gradu Zagrebu jesu kardiovaskularne bolesti, a potom slijede maligne bolesti. Svaki drugi stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od ishemijske bolesti srca te cerebrovaskularne bolesti, dok svaki treći do četvrti stanovnik umire od raka.
Raste kvaliteta zdravstvenog sustava
Prof. emeritus Ana Stavljenić Rukavina, dr. med., predsjednica Odbora za zdravstvo Gradske skupštine Grada Zagreba okupljenima je prezentirala Europski indeks kvalitete zdravstvenih sustava od 2007. do 2016. godine po kojem se hrvatski zdravstveni sustav s predzadnjeg mjesta (27) iz 2007. godine u 2016. godini pomaknuo na 19. mjesto od ukupno 34 zemlje.
Zdravstveni prioriteti
Na temelju prikazanih pokazatelja izdvojeni su i javnozdravstveni prioriteti za 2017. godinu, a to su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti s naglaskom na rak pluća i rak debelog crijeva, mentalno zdravlje te ozljede.
Naime, istraživanja pokazuju da će do 2020. godine mentalne bolesti, koje uključuju i poremećaje povezane sa stresom, biti druge po redu (odmah iza kardiovaskularnih) na popisu uzročnika radne nesposobnosti, odnosno kroničnih oboljenja.
Prema prošlogodišnjem istraživanju koje je proveo internetski portal MojPosao.hr o stresu na poslu, od 230 ispitanika njih čak 86 posto ističe da su pod stresom na radnom mjestu, a njih 81 posto uredski bijes smatra sve ozbiljnijim problemom.
Stres izaziva depresivna stanja
„Jedna od posljedica dugotrajnog izlaganja stresovima je i depresija. Ukoliko osoba ne može izaći iz stanja stresa to vodi do depresije. To je kompleksna veza i često čini začaran krug. Stres izaziva depresivna stanja, a depresivna osoba ne može lako izaći iz stanja stresa. To vodi još lošijoj kliničkoj slici depresije, kao i konzumiranju psihoaktivnih tvari“, upozorila je u svojem izlaganju mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. soc. radnica iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Najbolji savjeti za prevenciju depresivnih raspoloženja
Stigmatizacija oboljelih
Prilikom svog izlaganja, Zvonimir Šostar, dr. med., ravnatelj NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ istaknuo je kako je stigmatizacija osoba s poteškoćama u mentalnom zdravlju jedan od glavnih razloga kasnog otkrivanja bolesti te izbjegavanja traženja stručne pomoći. Također, upozorio je na to kako će do 2020. godine depresija biti drugi svjetski zdravstveni problem, zbog čega je potrebno raditi na uspješnoj promociji zdravlja, prevenciji te pravovremenoj rehabilitaciji bolesnika.
Nitko od znanstvenika nije siguran je li kriza srednjih godina odvojena od krize mentalnog zdravlja koja bi se mogla dogoditi u bilo kojoj fazi života pojedinca
Depresija posebno rizična za osobe starije životne dobi
Depresija je najčešći poremećaj mentalnog zdravlja u osoba starije životne dobi s obzirom na to da od nje pati 10 do 15 posto starijih osoba. Gerontološka istraživanja ukazuju na prisutnost depresije kod 8 do 20% starijih osoba u domovima za starije te 37% u lokalnoj zajednici gdje se pruža primarna zdravstvena skrb za starije.
Depresivne osobe češće puše i teže se odvikavaju
Kod njih depresija može prethoditi velikim kognitivnim poremećajima, odnosno Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama. Također, kod starijih osoba depresija je rizični čimbenik za samoubojstva u starosti, čak dvostruko veći, nego kod mlađih osoba.
