Ose i stršljeni imaju sličan otrov te bumbari i pčele. Nakon uboda samo pčele ostavljaju žalac u koži. Insekti ubodu ako se osjete ugroženima. Kod uboda ili kad se osjećaju ugroženo izlučuju tvari slične hormonima i time prizovu i uznemire i druge insekte svoje vrste. Zbog toga jednu osobu istodobno može ubosti više insekata. Agresivniji su za vrućeg i vlažnog vremena.
Kako prenosi dnevni list 24 sata, najezda stršljena u Slavoniji postala je veliki problem za mještane. Neki nagađaju kako se radi o takozvanoj azijskoj vrsti, koja zajedno s našim mediteranskim stršljenima stvara mutaciju, no stručnjaci se s tim ne slažu. "Ti kukci se ne miješaju i ne postoje mješanci. Dakle, ili se radi o azijskim stršljenima ili ne. Kod nas još do sada nisu viđeni. Na svim slikama vidno je da se radi o našim mediteranskim ili europskim stršljenima, jer se razlika između njih lako uoči", rekao je pčelar Damir Rogulja.
Karol Vidaković iz Donjeg Miholjca požalio se na situaciju: "Više ne možemo u dvorištu popiti kavu jer oni jednostavno nemaju mira. Stalno nas oblijeću i bojim se za djecu. Ako te jedan upikne onda se možeš spasiti, ali ako te više od jednog upikne - nema pomoći. Ne znamo više što napraviti."
Reakcije na ubode kukaca mogu biti toksične ili alergijske. Alergijske su kada organizam previše burno reagira na otrov i mogu biti lokalizirane ili sustavne. Lokalizirane su kada se reakcija javlja samo na mjestu uboda, a sustavne kada zahvaća cijeli organizam. Sustavne alergijske reakcije mogu se pak stupnjevati od najblažih do najtežih, pri čemu se kod najblažih javlja samo koprivnjača (urtikarija) na većoj površini kože, a kod onih najteži nastaju simptomi anafilaktičkog šoka.
U Hrvatskoj je tijekom ovog ljeta zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva prouzrokovanih ubodom stršljena. "Alergije na otrov insekata kao što su pčele, bumbari, ose i stršljeni najčešće se manifestiraju u obliku anafilaksije - za život opasne sustavne reakcije preosjetljivosti organizma. Kod anafilaktičkog šoka već nakon nekoliko minuta od uboda javljaju simptomi poput povraćanja, mučnine, proljeva, vrtoglavice i otežanog disanja. Ljudi koji nisu alergični osjete bol neposredno nakon uboda, a na mjestu uboda javlja se crvenilo. Osjetljivi ljudi nakon ponovljenog uboda zbog IgE protutijela na stanicama mastocita u koži i sluznicama razvijaju u alergijsku reakciju, koja je posljedica iznenadnog intenzivnog oslobađanja histamina. Takva reakcija može se ponoviti i u pravilu pogoršati nakon svakog novog uboda. Zbog alergijske reakcije nakon uboda insekta umre 1 osoba na 1-2 milijuna ljudi", stoji u knjizi Alergije, autorice Eme Mušič.
Što trebaš učiniti nakon uboda insekta?
- Ako je osta u koži, odstrani žalac, pritom pazi da ne probušiš vrećicu s otrovom
- Kod jake lokalne reakcije mjesto uboda hladi hladnim oblogom. Ponekad se može upotrijebiti i lokalna glukokortikoidna mast
- Prema uputi liječnika uzmi lijek iz seta. Usto, popij puno vode
- Ako osjetiš svrbež ili nastanak urtikarije odmah potraži liječnika
- Ako se razvije teža opće reakcija s vrtoglavicom i otežanim disanjem moraš hitno u obližnju bolnicu
- Treba odmah pozvati hitnu pomoć i prema uputama liječnika možeš si sam dati injekciju adrenalina u mišić natkoljenice
- Legneš tako da su ti ruke i noge podignute kako bi se poboljšao dotok krvi u srce i mozak
- Nakon takve reakcije moraš otići specijalistu alergologu koji će odlučiti o potrebi specifične imunoterapije - hiposenzibilizacije
