Zbog mnogih polemika o sigurnosti i učinkovitosti probiotičkih kultura mliječnog spektra oduševljava informacija da je bugarski inovator s Harvarda, Kiril Petkov, predstavio novu generaciju probiotika iz peludi visibabe. Proizvod je kreiran za vegetarijance, vegane i osobe s netolerancijom na laktozu. Samo jedna kapsula sadrži milijarde živih stanica, više nego 10 čaša jogurta.
Spomenuti probiotik nove generacije, predstavila je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender na skupu u Makronovi u Zagrebu gdje je u organizaciji Biovege održan stručni skup na kojem su govorili eminentni stručnjaci iz Hrvatske i svijeta o mikrobiomu i važnosti integrativnog pristupa u stvaranju snažnog imuniteta.
Vranešić Bender, jedna od najistaknutijih nutricionistica u Hrvatskoj govorila je kako bi unos "dobrih" mikroorganizama, bilo putem hrane ili dodataka prehrani, mogao biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive "zapadnjačkim" stilom života, što implicira niz štetnih navika koje se loše odražavaju na zdravlje.
Neravnoteža dobrih i loših bakterija uzrokuje brojne bolesti
Također je podsjetila zašto je zdrava mikrobiota od presudnog značaja za ukupno zdravlje čovjeka i kako upotreba probiotika može tome doprinijeti: "Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu funkciju, no neke mogu biti i potencijalno patogene (opasne). Kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena, odnosno, kada 'dobre' i 'loše' bakterije nisu u ravnoteži to utječe na imunitet.
Crijevna flora smatra se važnim čimbenikom u promicanju zdravlja, a dokazi o blagotvornim učincima probiotika na zdravlje čovjeka sve su brojniji. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine. Promjena sastava crijevne mikrobiote moguća je primjenom određenih sojeva probiotika i prebiotika (posebne vrste vlakana koja služe kao ''hrana'' probioticima)."
Kako probiotici djeluju na crijeva?
Nutricionistica tumači da bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, utječu na imunitet čovjeka, budući da je u crijevu smješteno čak 60 posto stanica imunološkog sustava. "Jedan od mehanizama kojim probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga onemogućuje rast bakterija osjetljivih na kiseli medij.
Nadalje, vjeruje se, iako vezivanje bakterija na stanice crijevnog epitela nikada nije pokazano in vivo, da se probiotici natječu s patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te tako sprječavaju kolonizaciju patogenih bakterijskih vrsta poput B. vulgatus, Clostridium difficile, Clostridium histolyticum, Listeria monocytogenes, Salmonella choleraesuis, Staphylococcus aureus i određenih vrsta E. Coli", rekla je Vranešić Bender i objasnila:
"Pravilna funkcija crijevne barijere važan je obrambeni mehanizam čija svrha je održavanje integriteta epitela, te posljedična zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ako je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni dosežu submukozu te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima. Također, kada crijevo postaje propusno, mnogi toksini mogu dospjeti u krv i tako putovati do raznih tkiva i organa i izazivati razne poremećaje, primjerice kožne manifestacije poput dermatitisa, ekcema, akni itd."
Konačno otkriven probiotik koji mogu konzumirati i osjetljivi na laktozu te vegani
Vranešić Bender podsjetila je da je po korištenju probiotičkih kultura najpoznatija Bugarska gdje je početkom 20. stoljeća otkriveno 6 puta više stogodišnjaka u odnosu na SAD danas, ili tri tisuće na tri milijuna stanovnika te da je Elie Metchnikoff, otac probiotičkog koncepta zaključio da je ključ dugovječnosti u debelom crijevu i da bakterijske vrste određuju naš životni vijek. Spomenuti stogodišnjaci svoju su prehranu temeljili na jogurtu s L. bulgaricus.
Stoga važan soj mliječnih bakterija nosi ime Lactobacillus bulgaricus. "Ova bakterija djeluje supresivno na patogene, pomažući tako organizmu da se učinkovitije bori s infekcijama. Možete je uzgojiti bilo gdje u svijetu, ali jedino u Bugarskoj uspijeva očuvati kvalitete u sljedećim generacijama istog soja. Zato oduševljava Petkova inovacija nove generacije probiotika iz peludi visibabe koji se smatra najčišćim probiotikom na svijetu. Proizvod je kreiran za vegetarijance, vegane i osobe s netolerancijom na laktozu. Samo jedna kapsula sadrži milijarde živih stanica, više nego 10 čaša jogurta."
Znanstveni dokazi
Znanstvenici s Harvardskog medicinskog sveučilišta i bolnice za ženske bolesti, dr. Onderdonik i dr. Fichorova, uspješno su dokazali iznimnu učinkovitost upravo probiotika iz peludi visibaba i probiotičkog soja GLB44 Lactobacillus bulgaricusa u inhibiciji E. coli, bakterije listerije i salmonele iz sirove hrane. Dokazali su i učinkovitost u istrebljivanju H.pylori iz organizama inficiranih pacijenata te u stabilizaciji vaginalnih infekcija.
U svojim istraživanjima Kiril Petkov kontinuirano proučava bakterije probavnog sustava surađujući s dr. Barryjem Marshallom, dobitnikom Nobelove nagrade za medicinu. "Na našem tržištu odnedavno se mogu nabaviti i visokovrijedne probiotičke starter kulture za izradu kefira, probiotički bifidum i jogurt upravo iz proizvodnje Kirila Petrova. Ove starter kulture pogodne su i za fermentaciju veganskih podloga kao što su napitci od soje ili kokosa", kaže Vranešić Bender.
