Zdravlje Simptomi i pomoć
16381 prikaza

Zašto su crijeva naš drugi mozak i kako mogu utjecati i na psihičke smetnje?

Thinkstock
1/1
Akademkinja Vida Demarin, neuropsihijatrica na Bioveginom skupu "Mikrobiom i važnost integrativnog pristupa u kreiranju snažnog imuniteta", objasnila je koliku ulogu crijevna mikrobiota ima na cjelokupno zdravlje te iznijela nove spoznaje o utjecaju crijeva na psihičke bolesti.
 | Author: Tomislav Miletić/Pixsell Tomislav Miletić/Pixsell
"Veza između gastrointestinalnog i centralnog živčanog sustava, odnosno između crijeva i mozga je dvosmjerna. U zdravim crijevima nalazi se puno različitih bakterija, a zbog izloženosti stresu, lošoj prehrani, pa i prekomjernom vježbanju naš mikrobiom se mijenja.
 
Za osjećaj izmaglice, Alzheimerovu bolest, demenciju, bol, Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, odgovor se tražio u 'glavi', ali sve više istraživanja upućuje da bi se trebao tražiti u crijevima", rekla je akademkinja Demarin.

Tijelo se sastoji od više bakterija nego stanica, a ti trilijuni bakterija čine tzv. mikrobiom. Najveći dio tih bakterija nalazi se u crijevima i naziva ih se mikrobiota te imaju mnogostruke uloge u održavanju zdravlja.

Zdrava se crijeva sastoje od različitih vrsta bakterija, a dođe li do promjene u različitosti tih mikrobiota nastaje disbioza koja može pridonijeti razvoju mnogih bolesti.

Sličnosti u građi crijeva i mozga

"Naši crijevni mikrobioti igraju značajnu ulogu u fizičkom i psihičkom zdravlju putem njihove vlastite neuralne mreže, takozvanog crijevnog živčanog sustava (enteric nervous system - ENS). To je kompleksni sustav od oko 100 milijuna živaca koji su smješteni u sluznici crijeva, a taj ENS sustav nazivamo još i 'drugi mozak' budući da nastaje iz istog tkiva kao i centralni živčani sustav te ima strukturne i kemijske sličnosti s mozgom", pojasnila je Demarin i nastavila:

"Procjenjuje se da imamo oko 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) u crijevima, a to je tri puta više neurona nego što ih ima u mozgu štakora. Nismo svjesni svog 'razmišljanja crijevima', no taj sustav proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u tijelu. Savršeni sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa koji putuju živčanim putevima, a koji uključuju endokrine i imunosne i neuralne puteve, omogućuje jasnu komunikaciju 'oba mozga'."

 | Author: Thinkstock Thinkstock

U kakvoj su vezi autizam, multipla skleroza i depresija s crijevima?

Emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati simptome u crijevima, tako da se često jave problemi bez jasnog fizičkog uzroka - to su tzv. gastrointestinalni poremećaji u pokretanju i kontrakciji crijeva uzrokujući upale, bolove i druge crijevne simptome. Takve je poremećaje gotovo nemoguće liječiti bez analize psiholoških čimbenika, iako može biti povezano i s neurološkim i neuropsihijatrijskim poremećajima. Poremećaji s crijevima pronađeni su i kod ljudi koji boluju od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma. Neka istraživanja su pokazala povezanost između promjene u crijevima koje nastaju s dobi i Alzheimerove bolesti

"Najnovija istraživanja govore u prilog tome da bi se i depresija mogla smatrati upalnim poremećajem koji nastaje u okviru lošeg zdravlja crijeva. U nekim istraživanjima na eksperimentalnim životinjama pokazano je da izazivanje promjena crijevnih mikrobiota može dijelom izazvati poremećaje koji se vide kod anksioznosti i depresije", objašnjava neuropsihijatrica tumači:

"Crijevnu floru čini skupina 'dobrih' bakterija koje žive u crijevu. One pridonose imunoregulaciji, propusnosti crijevne stijenke i

 | Author: Thinkstock Thinkstock
probavljanju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale o gladi i sitosti prema mozgu Crijeva ne sudjeluju samo u probavi Ona su glavni igrači u regulaciji upale i imunosti, pokazala su istraživanja. Upalni odgovor pridonosi problemu intestinalne propusnosti. Crijeva imaju kompleksni sustav kontrole prolaza razgrađenih tvari u krvotoku. Propuštaju se hranjive tvari, dok ostale ostaju u crijevu i napuštaju organizam putem stolice. Svakodnevno unosimo milijune bakterija, virusa kojih se tijelo rješava, a upala narušava taj sustav 'granične kontrole' jer dolazi do opuštanja međustaničnih veza što povećava propusnost crijevne stijenke, što se naziva 'cureće crijevo'."

Zonulin iz pšenice pridonosi opuštanju međustaničnih spojeva u crijevu što pridonosi još većoj propusnosti, dok aglutinin može povećati crijevnu propusnost za štetne tvari jer sam po sebi potiče upalu u crijevima i pšenični proteini su iritanti i u crijevu uzrokuju upalni odgovor. Najpoznatija je upala uzrokovana glutenom kod ljudi s celijakijom ili preosjetljivošću na gluten, no i osobe koje nisu posebno osjetljive na gluten najčešće imaju slične tegobe koje su manje izražene u obliku kroničnih, ponavljajućih crijevnih tegoba. Narušavanje ravnoteže crijevne mikroflore dovodi do problema poput proljeva ili konstipacije, žgaravice, boli, nadutosti, smrdljivih stolica, povraćanja.

Akademkinja kaže da zdravlje našeg mozga uvelike ovisi o nizu navika koje utječu i na zdravlje crijeva, uključujući u najvećoj mjeri prehranu. Savjetuje redukciju velike količine šećera i drugih rafiniranih ugljikohidrata te uzimanja probiotika jer kako ističe većina zapadnjačke prehrane kakvoj i mi "težimo" sadržava nedostatne količine vitamina, drugih hranjivih tvari i masnoća potrebnih za mozak. Pozvala se na dr. Wahls, koja je zagovornica Paleo prehrane i smatra da mnogi bolesnici s multiplom sklerozom imaju genetsku predispoziciju prema agresivnom imunološkom odgovoru na gluten, kazein (protein iz mlijeka) i protein iz jaja. Studije su pokazale povezanost celijakije, bolesti koju obilježava intolerancija na gluten i multiple skleroze. Celijakija i multipla skleroza obje spadaju u autoimune bolesti, a celijakija može uzrokovati neurološke simptome nalik onima iz okvira multiple skleroze.

 | Author: Thinkstock Thinkstock

Crijeva utječu na razmišljanje i pamćenje

Najvažniji aspekt odnosa crijeva i mozga je razumijevanje da mnogi od naših dnevnih izbora igraju veliku ulogu u održavanju općeg zdravlja i dobrobiti. "Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme sa crijevima. Ljudi koji imaju funkcionalne probleme sa crijevima ili razviju IBS (irritable bowel syndrome) razvijaju depresiju i anksioznost. To je posebno značajno jer više od 30 - do 40 posto ljudi ima funkcionalnih problema", kaže dr. Jay Pasricha sa Sveučilišta John Hopkins iz Baltimorea.

crijeva Riječ stručnjaka: Nove spoznaje o crijevima i kako ih održati zdravima Zdravlje imunitet Kako osnažiti imunitet da pobijedi i najteže bolesti? Zdravlje

"Aktivnosti u probavnom traktu mogu utjecati i na kognitivne funkcije (razmišljanje i pamćenje)", kaže Demarin i nastavlja: "Često čujemo preporuku prije donošenja neke odluke da ne zanemarimo instinktivni odgovor koji nam stiže iz gastrointestinalnog trakta obično je to osjećanje nelagode u predjelu želuca, poput nekih 'leptirića' koji plešu i podsjećaju nas da brinu o nama. A s druge strane, loše zdravlje gastrointestinalnog trakta, povezano je često s neurološkim i neuropsihijatrijskim poremećajima. Poremećaji gastrointestinalnog trakta nađeni su kod bolesnika koji boluju od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i kod autizma. To je na neki način povezano s pro-upalnim stanjem koje je nastalo kao rezultat crijevne disbioze. Neka istraživanja pokazala su povezanost između promjena u crijevima koje nastaju s dobi i Alzheimerove bolesti."

Akademkinja je istaknula da je također važno otkriti kako aktivnost gastrointestinalnog trakta utječe na metabolizam, povećavajući ili smanjujući rizik nastanka bolesti kao što je šećerna bolest tipa 2.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.