Rak debelog i završnog crijeva jedan je od dva najčešća raka i zahvaća više od milijun ljudi godišnje u svijetu. U Hrvatskoj je drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti kod oba spola, nakon raka pluća i raka dojke.
Godišnje se otkrije oko 3000 novooboljelih, no u više od polovine njih bolest je već proširena. Iako rak debelog crijeva raste polako, tek kada je dovoljno velik izaziva simptome. Treba naglasiti da ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, on je izlječiv.
Koji su simptomi bolesti i zašto moraš provjeriti stolicu?
U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli od raka debelog i završnog crijeva. Simptomi raka debelog crijeva ovise o mjestu nastanka karcinoma i o njegovoj veličini. Neki od njih su promjene u pražnjenju stolice, dugotrajni grčevi, bol i nelagoda u trbuhu, lažni nagoni na pražnjenje stolice, osjećaj da se debelo crijevo nije u potpunosti ispraznilo, umor, neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini.
Krvarenje iz debelog crijeva ili krv u stolici su također mogući simptomi bolesti. Naime, krv u stolici može upućivati na prisutnost polipa ili drugih tumorskih tvorbi u crijevima. Polipi su izrasline sluznice debelog crijeva koje mogu biti peteljkaste ili imati široku bazu. Polipi debelog crijeva su česti, a pojavljuju se kod 15 do 20 posto odraslih. Iako ih je većina dobroćudna, veza između određenih vrsta polipa i raka debelog crijeva je dobro ustanovljena. Polipi mogu nastati na bilo kojem mjestu u debelom crijevu, ali su najčešći u silaznom kolonu, sigmoidnom kolonu te rektumu.
Kod koga može biti povećani rizik od oboljenja?
Veći rizik od raka debelog i završnog crijeva imaju osobe koje u obitelji imaju jednog ili više članova oboljelih od karcinoma debelog crijeva. Uzrok tome može biti nasljedni faktori, ali i to što članovi obitelji mogu biti izloženi istim faktorima okoliša koji imaju kancerogeno djelovanje.
Genetska sklonost nastanka raka debelog crijeva je moguća kada se pojavljuje u više generacija jedne obitelji i to obično u dobi prije 40. godine. Prehrana siromašna vlaknima i konzumacija velikih količina crvenog mesa također povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva. Dokazano je i da pretjerana tjelesna težina (Indeks tjelesne mase ili BMI iznad 25-30), među ostalim, povećava rizik od raka debelog crijeva.
Način prehrane i tjelovježba su važni za smanjenje rizika
Kako u debelo crijevo dospijevaju različite tvari iz hrane, od kojih su neke i štetne te mogu uzrokovati oštećenja sluznice. Prehrana koja sadrži mnogo vlakana (prosječno 27 g na dan), uključuje povrće, voće i slično, ne izaziva izlučivanje žučnih kiselina i smanjuje rizik od raka debelog crijeva za 20 posto. Zbog žučnih kiselina je veća masa stolice, a pokreti crijeva su brži zbog čega se moguće kancerogene tvari razrjeđuju, njihov dodir sa sluznicom je kraći te je brža eliminacija sadržaja iz crijeva.
Mediteranski način prehrane posebice može pridonijeti prevenciji razvoja raka debelog crijeva jer podrazumijeva konzumaciju hrane biljnog podrijetla, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoće, umjerene količine ribe, sira i mliječnih proizvoda te smanjena količina životinjskih masti. Takva prehrana također sadrži važne minerale i bogata je prirodnim antioksidansima. Dokazano je kako vitamini A, C, E te kalcij i selen iz hrane mogu imati zaštitno djelovanje, dok vitamin D smanjuje rizik od raka debelog crijeva za čak 33 posto.
S druge strane dokazano je da redovita tjelovježba smanjuje rizik od raka debelog crijeva. I ono što je najvažnije - nije toliko važno kolika je tjelesna masa (osim ako nije pretjerana), nego koliko smo tjelesno aktivni. Aktivni elegantno popunjeni sigurno su zdraviji od mršavih. Za odrasle osobe najmanje 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu smanjuje rizik od raka. Za mlade osobe 60 minuta umjerene do jače tjelesne aktivnosti na dan garantirano smanjuje rizik od raka.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva spašava život
Najčešća metoda ranog otkrivanja je pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici, koja je često prvi znak bolesti debelog crijeva. Ovom metodom moguće je otkriti ne samo rak već i polipe, od kojih su neki predstadij raka debelog crijeva, pa njihovo odstranjivanje djeluje kao prevencija daljnjeg razvoja do stadija raka. Osim toga, rano otkrivanje raka debelog crijeva ujedno i smanjuje potrebu za velikim kirurškim zahvatima pa mnoge osobe izbjegnu kolostomu. Riječ je umjetno napravljenom otvoru na trbušnoj stijenci na koju se spoji crijevo te stolica izlazi u plastičnu vrećicu koju bolesnik treba redovito mijenjati.
U Hrvatskoj se od 2008. provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života. U sklopu programa, kao prvi pregled koristi se kartični test koji stiže poštom na adresu. Poziv sadrži informativni letak i povratnu kuvertu s plaćenim odgovorom.
Nakon pozitivnog odgovora dobiva se kuverta s tri test kartona za nanošenje uzoraka stolice koji se nakon uzorkovanja poštom šalju u priloženoj povratnoj kuverti na očitanje u pripadajući zavod za javno zdravstvo. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled, radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici i istodobno uklanjanje polipa. Poziv sadržava i upute za pripremu na postupak.
