Najčešće izrasline na vjeđama su dobroćudne izrasline u vidu rožnatih pločica koje nazivamo seboreičkim keratozama, često se javljaju u starijoj životnoj dobi, iako se znaju javljati kod nekih osoba već u srednjoj životnoj dobi, objašnjava dr. sc. Ivana Nola, spec dermatovenerologije iz Poliklinike Nola u Zagrebu.
Liječnica tumači da se u mlađoj životnoj dobi na koži vjeđa od izraslina najčešće javljaju virusne bradavice koje nazivamo moluskama, a javljaju se u vidu malih sedefastih čvorića. "Tretman nakon procijene liječnika ovisi o veličini tih moluska i njihovoj rasprostranjenosti. Postoje i slučajevi da prođu same od sebe. Kada je u pitanju tretiranje seboreički keratoza, ovisno o njihovoj veličini odstranjuju se kirurški, elektrokoagulacijom, laserom ili najnovijom plazma tehnologijom. Isti princip odstranjivanja primjenjuje se i za kuglaste formacije na koži vjeđa koje su građene od vezivnoga tkiva i ljudi ih često nazivaju bradavicama, a zapravo nije riječ o virusnim bradavicama nego o nakupini vezivnog tkiva. Osim na vjeđama mogu se javiti i na ostalim dijelovima tijela vratu, pazusima, preponama...", govori dr. Nola.
Benigni tumori vjeđa:
- Nevusi (mladeži)
- Papilomi
- Bradavice
- Molluscum contagiosum (bezopasna virusna infekcija kože ili sluznice)
- Xanthelasma stručan (naziv za žućkaste masne naslage oko očiju - na očnim vjeđama)
- Keratoakantom (okrugli, čvrsti čvorić obično boje kože, s okomitim rubovima i karakterističnim središnjim kraterom...
- Hemangiom (krvožilne malformacije)
- Ciste
Maligni tumori vjeđa:
- Bazocelularni karcinom ili bazaliom (najčešći oblik raka kože, iznosi 90% svih tumora kože) najmanje opasan jer ne metastazira.
- Karcinom skvamoznih (pločastih) stanica je rjeđi, ali opasniji karcinom kože kapka
- Maligni melanom se u području oka može pojaviti na vjeđama, suznoj vrećici, orbiti, spojnici i srednjoj očnoj ovojnici, ne mora biti pigmentirani.
- Sarkom
- Karcinom udružen sa kseroderma pigmentosum (Rijetka autosomalna recesivna bolest koja se javlja uslijed nemogućnosti popravka oštećene DNA)
Mogu li se razlikovati benigne od malignih izraslina bez pregleda kod liječnika?
Dr, Nola objašnjava da ljudi ne mogu sami procijeniti o kakvoj se izraslini radi je li maligna ili benigna jer je zato potrebno iskustvo gledanja: "Prema opisu jedna promjena se može svrstati u potpuno benignu pa do najmalignije promijene. Znači iskustvo gledanja odnosno uviđanja je nešto jako bitno.
Kada je riječ o bilo kakvim promjenama na koži, potrebno je konzultirati dermatologa, osobito u slučaju pigmentiranih promjena jer se od bezazlenih seboreičnih keratoza i madeža na koži vjeđa mogu pojaviti pigmentirani tumori. Od tih pigmentiranih tumora treba razlikovati pigmentirani (bazocelularni karcinom ili bazaliom) i melanom.
Osim pigmentiranih tumora na vjeđama se mogu razviti karcinomi kože koji nisu pigmentirani, oni mogu biti različitih oblika - od ranica koje ne zacjeljuju do sedefastih čvorića koji su prožeti brojnim kapilarama. Sve te promjene moraju se odstraniti kirurškim putem uz patohistološku analizu jer sve što se odstrani mora biti patološki verificirano, znači potvrđeno, a najbitniji podatak u takvom nalazu je rečenica da je tumor odstranjen u cijelosti."
Liječnica kaže da su relativno česte promijene na gornjim i donjim vjeđama koje spadaju u benigne promijene xanthelasme – žućkaste pločice koje se javljaju u različitim veličinama i oblicima koje se često mogu spajati i takva promjena nekada se mogla samo kirurški tretirati. "Međutim s razvojem tehnologije koja se danas koristi u estetskoj medicini moguće ih je odstraniti nekirurškim metodama, a najnovija je plazma tehnologija. Koristi se u odstranjivanju različitih izraslina na koži vjeđa kao i u estetskom tretmanu korekcije gornjih i donjih vjeđa", objasnila je dr. Nola.
Maligni melanom može biti i smrtonosan
Kada se govori o tumorima na vjeđama i općenito na koži, najopasniji je maligni melanom. "Ishod bolesti najviše ovisi o fazi kada je tumor odstranjen, o stadiju u kojem je otkriven te o imunološkom sustavu osobe. Zloćudni tumor vjeđa je maligni melanom, odnosno uznapredovali planocelularni karcinom. Bezazlene promijene su fibromi, kuglice kao bradavičaste male izrasline, seboreične keratoze virusne bradavice, žućkaste naslage ksantelazme. Postoje i druge promijene koje nisu izrasline, a to su atopijski ili neuro dermatitis, kontaktni alergijski dermatitis, različite alergijske reakcije koje nazivamo periokularni dermatitis koji je jedna vrlo teška dijagnoza koja se manifestira sa sitnim malim prištićima u predjelu uglova očiju i predjelu donjih vjeđa", objasnila je dr. Nola.
Najbolja prevencija je nošenje sunčanih naočala
"Ako govorimo o promjenama koje mogu biti uzrokovane uslijed izlaganja suncu, svakako je potrebno nositi sunčane naočale što više, koristiti kreme sa zaštitnim faktorom i na području oko očiju. Međutim najbolje je nositi sunčane naočale", kaže liječnica i nastavlja: "Ako je riječ o bakterijskim reakcijama na kapcima, naravno da valja izbjegavati bilo kakav kontakt prstiju s kožom vjeđa tijekom dana, ako prije toga nismo oprali ruke. Gljivična infekcija se također može dobiti direktnim kontaktom prstima, međutim ona može doći i putem zraka, prašine, pijeska. Kada govorimo o tumorima njih je teško prevenirati, ali ono o čemu možemo govoriti je njihovo pravovremeno otkrivanje i odstranjivanje. Kod i najmanje promijene na koži vjeđa koja ne prolazi u roku par dana potrebno je otići na dermatološki pregled."
