Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma, IFMCP (certificirana praktičarka fumkcionalne medicine) i prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender donose savjete kako gubiti kilograme bez gladovanja.
Teško da postoji bolest ili stanje u suvremenom svijetu, koje na neki način nije povezano ili uzrokovano stresom, a sve više ljudi na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane. Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu. Stoga često posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno. Nije samo stres okidač za prekomjeran unos hrane, neke osobe jednostavno jedu previše jer su tako navikle. Loše navike se lako steknu, a nešto teže ih se riješiti, no nije nemoguće.
Redoviti obroci su ključ vitkosti
"Ne preskačite obroke jer se tako usporava metabolizam što vodi do gomilanja suvišnih kilograma. Osim toga, ako ne jedete redovito velika je vjerojatnost da ćete više pojesti u sljedećem obroku. Ne preskačite niti doručak. Brojna su istraživanja pokazala da osobe koje redovito doručkuju lakše kontroliraju tjelesnu masu", otkriva male trikove kako jesti manje i zdravije Krstev Barać i savjetuje: "Izbjegavajte kasnovečernje obroke. Poželjno je u prvom dijelu dana jesti pretežno ugljikohidrati, a u drugom proteine. Izbjegavajte alkohol jer obiluje kalorijama, a to pravilo vrijedi i za bezalkoholna gazirana pića."
Juhe i variva imaju brojne prednosti za zdravlje organizma. Osim što su lako probavljive i bogate važnim nutrijentima, juhe pomažu u održavanju vitke linije. Istraživanja pokazuju da ako osoba prije glavnog obroka pojede juhu, unijet će sveukupno manje kalorija. "Juhe i variva imaju povoljan učinak na probavu i probleme s pražnjenjem crijeva, a ako su načinjene od raznolikog i raznobojnog povrća zdravstvene prednosti postaju brojne. Važno je i da jedete polako i dobro sažvačete hranu, a to ćete postići tako da između svakog zalogaja spustite vilicu ili žlicu", pojašnjava Krstev Barać.
"Jedenje s nogu" uništava probavu
Žestoki radni ritam često ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetne dnevne obroke, a kada se jede najčešće je to na brzinu i s nogu. No, takav pristup jelu često dovodi do probavnih tegoba. "Budući da osjećaj sitosti nastaje sa zakašnjenjem, kada se brzo jede vrlo je teško uočiti signale sitosti što dovodi do nakupljanja suvišnih kilograma. Stoga, kako biste jeli manje planirajte odvojiti dovoljno vremena za obroke", savjetuje nutricionistica.
Jedan od uzroka prejedanja je pojačana potreba organizma za određenim nutrijentima. "Tijekom stresnih životnih razdoblja dolazi do povećane potrebe organizma za energijom. Nutrijenti koji su tijekom stresnog razdoblja 'kritični' uključuju vitamine A, C i E, vitamine B skupine, te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij, a organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina te se osoba pod stresom lako može početi prejedati", pojašnjava Vranešić Bender i napominje da prejedanje može imati brojne posljedice na zdravlje, a velike količine hrane mogu uzrokovati nadutost.
Ako se već prejedate izbjegavajte ovu hranu
"Namirnice koje biste trebali izbjegavati u fazama kada ste skloni prejedanju su: mahunarke, kupusnjače, izrazito slatka i masna hrana, zaprške, izrazito začinjena hrana i stimulansi. Prehranu pokušajte nadopuniti probioticima, uvedite redovitu tjelesnu aktivnost jer ona podiže razinu serotonina i endorfina u organizmu i potiče procese mršavljenja i sagorijevanja masnog tkiva te samim time sprječava napadaje prejedanja koji mogu stvoriti i još jednu neugodnu tegobu, a to je žgaravica", savjetuje Vranešić Bender.
