Powered by:
Alergija na uzroke iz okoliša može se razviti u bilo kojem trenutku. Početno razdoblje izlaganja ili senzibilizacije može započeti i prije rođenja. Pojedinci s vremenom mogu prerasti alergiju. Osim uobičajenih razloga koji se smatraju okidačima za alergije poput smanjene tjelesne aktivnosti, prekomjerne uporabe lijekova, izloženosti stresu, otkrivamo i koje osobe i zašto su u većem riziku od alergija.
Alergije se definiraju kao pretjeran odgovor imuniteta na tvari kojima smo okruženi, a organizam ih doživljava kao prijetnju za zdravlje. Najčešći uzroci alergija su pelud biljaka, hrana, životinjska dlaka, prašina i grinje. Alergijske reakcije počinju u imunološkom sustavu. Kada osoba koja je alergična naiđe na bezopasnu tvar, poput prašine, plijesni ili polena, imunološki sustav može reagirati stvarajući antitijela koja "napadaju" alergen te se javljaju simptomi poput svrbež, curenja iz nosa, nadraženih očiju u i drugih simptoma.
Svrha imunološkog sustava je obraniti i držati mikroorganizme, poput određenih bakterija, virusa i gljivica izvan tijela i uništiti sve infektivne mikroorganizme koji ulaze u tijelo. Imunološki sustav sastoji se od složene i vitalne mreže stanica i organa koji štite tijelo od infekcije. Organi koji sudjeluju u imunološkom sustavu nazivaju se limfoidni organi. Oni utječu na rast, razvoj i oslobađanje limfocita (vrsta bijelih krvnih stanica). Krvne i limfne žile važni su dijelovi limfoidnih organa. Oni prenose limfocite do i iz različitih područja tijela. Svaki limfoidni organ igra ulogu u proizvodnji i aktivaciji limfocita, neki od tih organa su: krvne žile, koštana srž, limfni čvorovi, limfne žlijezde, slezena, krajnici
Osobe u većim riziku od alergije
Nije potpuno razumljivo zašto jedna osoba razvija alergije, a druga ne, ali postoji nekoliko uvriježenih čimbenika rizika za alergijska stanja. Rizičnim čimbenicima za nastanak alergije smatraju se nasljedna sklonost, izloženost alergenima, onečišćenje okoliša, smanjena stimulacija imunološkog sustava u ranoj životnoj dobi kao i suvremeni način života pod čim se podrazumijeva duži boravak u zatvorenom prostoru, promijenjen način prehrane, smanjena tjelesna aktivnost, prekomjerna uporaba lijekova, izloženost stresu. Osobe sklonije nastanku alergija su:
- Djeca rođena carskim rezom imaju veći rizik od alergije u odnosu na djecu koja se rađaju vaginalno
- Izloženost duhanskom dimu i zagađenju zraka povećava rizik od alergije
- Dječaci imaju veću vjerojatnost da budu alergični od djevojčica
- Alergije su češće u zapadnjačkim zemljama, a rjeđe u onima s poljoprivrednim načinom života
- Vrijeme izlaganja antigenima, upotreba antibiotika i brojni drugi čimbenici, od kojih neki još nisu poznati, također doprinose razvoju alergija.
Ovaj komplicirani proces i dalje je područje medicinskih istraživanja na koja se kratko osvrćemo.
Carski rez i rizik od alergija
Porođajem carskim rezom izostaje prijenos majčinog mikrobioma na mikrobiom dojenčeta i to utječe na imunološki razvoj te se u istraživanjima pokazalo se da povećava rizik od razvoja alergijskih bolesti. Znanstvenici još nisu donijeli jednoznačan zaključak je li vaginalna mikroflora zaštitni čimbenik. Porod carskim rezom razlikuje se od vaginalnog porođaja u nekoliko čimbenika, uključujući anestetička sredstva i antibiotike koji se daju tijekom porođaja što također može imati određeni učinak na kasniji razvoj alergija.
Kako izloženost zagađenom zraku i duhanskom dimu utječe na sklonost alergijama?
"Duhanski dim iz okoliša smatra se drugim najčešćim uzrokom izloženosti kancerogenima. Pasivno pušenje, bilo da je prenatalno ili postnatalno u djece značajno povisuje vjerojatnost nastanka astme, a slično je dokazano i za odrasle. Aktivno pušenje povisuje razinu ukupnog imu-globulina E, te postoji veći stupanj infiltracije upalnih stanica, posebice eozinofila. Pušenje duhana uzrokuje povećanu bron-halnu hiperreaktivnost. Klinička slika pušača s astmom je teža, što uključuje više simptoma, teže egzacerbacije, češće invazivne ventilacije, uz višu stopu mortaliteta zbog astme nego u nepušača s astmom. U pušača je veća prevalencija i alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa", navodi doc. dr. sc. Sanja Popović -Grle dr. med. u svom radu Alergijske bolesti i pušenje.
"Izloženost zagađivanju zraka na otvorenom tijekom prve godine života povećava rizik od razvoja alergija na hranu, plijesan, kućne ljubimce i štetočine, zaključci su istraživanja.
Dječaci su skloniji alergijama od djevojčica
Znanstvenici su otkrili da odrasle žene imaju veći rizik od alergija, astme i autoimunih bolesti u odnosu na muškarce. Ali, kao djeca, više dječaka pati od rinitisa, astme i alergija na hranu nego djevojčica, prenio je rezultate istraživanja Telegraph UK. Međutim, ogromna studija koja uključuje 14 milijuna krvnih testova proturječi prethodnim studijama koje sugeriraju da je vjerojatnije da će žene češće imate alergije u odnosu na muškarce. Rezultati su pokazali da muškarci pokazuju veću osjetljivost na 11 uobičajenih alergena. Autori studije su izvijestili da je stopa senzibilizacije za alergene IgE za 11 alergena procijenjenih u krvnim testovima za oko 10 % veća za odrasle muškarce nego za odrasle žene ukupno (sve dobne skupine). Rezultati ove studije izazivaju prethodne, uključujući meta-analizu 591 studije koja je pokazala da su otprilike 65 % odraslih osoba s alergijama bile žene, piše Medical News Today.
Alergije su češće u zapadnjačkim zemljama, a rjeđe u onima s poljoprivrednim načinom života
Istraživači sa Sveučilišta u Nottinghamu otkrili su molekularni mehanizam koji bi mogao objasniti zašto su alergije češće u razvijenim zemljama. Stručnjaci za parazitologiju iz School of Life Sciences izvijestili su u časopisu Immunology da bi ovo otkriće moglo dovesti do novih imunoterapija za sprečavanje alergija. Poznato je da su alergije mnogo zastupljenije u zapadnim populacijama, ali do sada je tajna zašto je to tako. Jedna od popularnih teorija je higijenska hipoteza koja sugerira da naš imunološki sustav mora doći u kontakt s nizom mikroorganizama u mladoj dobi da bi proizveo odgovarajuće imunološke odgovore kasnije u životu.
Vrijeme izlaganja antigenima, upotreba antibiotika i brojni drugi čimbenici, od kojih neki još nisu poznati, također doprinose razvoju alergija
Prekomjerna upotreba antibiotika mogla bi biti povezana s povećanim rizikom od bolesti povezanih s alergijama, zaključci su studije Antibiotic overuse and allergy-related diseases. Antibiotici su važni u liječenju i prevenciji komplikacija mnogih bakterijskih bolesti, ali zlouporaba antibiotika također je ozbiljno globalno javnozdravstveno pitanje. Trenutačno je potrebno dodatno istražiti i proučiti uzročnost i specifični mehanizam učestalosti korištenja antibiotika u bolesnika s bolestima povezanim s alergijama. Trebalo bi provesti više istraživanja kako bi se postigao konsenzus o odgovarajućoj upotrebi antibiotika, posebno u bolesnika s bolestima povezanim s alergijama, zaključuju.
Svjedočimo globalnom fenomenu porasta broja alergija i zato, neka crni kim postane tvoja prva poveznica s prirodom. Matičnjak ulje crnog kima odlikuje kvalitetno sjeme i svježe prešanje, izrađuje se u malim serijama i uvijek je svježe. Bonus, riječ je o hrvatskoj proizvodnji!
