Čovjek kao svoju hranu koristi mnoge egzotične biljke, voće i povrće. Takva hrana sadrži i različite toksične tvari, a među njima ima i onih koje izazivaju promjene u krvnim žilama i promjene psihičkog stanja čovjeka. Donosim ti dio iz knjige "Što i kako jedemo?" nutricionista dr. sc. Ignaca Kuliera u kojemu pojašnjava koja hrana izaziva halucinacije
Prirodna hrana koja diže tlak
Neki od toksina sintetiziraju se u biljkama, ali mogu nastati i prilikom fermentacije i bakterijske razgradnje hrane. Tako su tiramin i putrescin utvrđeni u fermentiranim sirevima, a histamin u ribama koje su načete bakterijskom razgradnjom. Malo je poznato da banana sadrži relativno velike količine serotonina i dopamin. Sporadična otrovanja sirevima koji su sadržavali 2 mg/kg tiramina najbolje su to pokazala. Štetno djelovanje se manifestira naglim porastom krvnog tlaka i jakim glavoboljama. Upravo zato se fermentirani sirevi jedu u malim količinama, a slično je i s trajnim kobasicama.
Kod urođenika koji pretežno konzumiraju banane, primijećeno je značajno povećanje srčanih tegoba (oštećenja zalistaka), što se pripisuje koncentraciji amina, a slično je s velikim dozama soka od ananasa. Poznato je da pretjerane količine fermentiranih napitaka mogu rezultirati jakim glavoboljama. Bakterijsko razlaganje hrane u crijevima također omogućuje nastanak amina, što kod osjetljivih osoba također može izazvati jake glavobolje. Posebna razmatranja znanstvenika bila su posvećena utjecaju serotonina na glavobolju. Očito često nismo ni svjesni da smo zbog prisustva amina iz hrane upravo u fazi intoksikacije, koja se manifestira slabijom ili jačom glavoboljom.
Otrovanje kofeinom
Stimulativna i depresivna sredstva iz hrane odavno su poznata, a njihovi su učinci korišteni jednako u antikno i u današnje vrijeme. Najpoznatiji stimulansi su kofein, teofilin i teobromin iz kave, čaja i kakaa. Najviše korišteno uživalo danas je svakako kofein, koji se može naći u kavi, čaju, gaziranim Cola-napitcima itd. Taj stimulans centralnog nervnog sistema je slabo toksičan. Jedna šalica kave sadrži 100-150 mg, a 30 ml Cola-napitka 3,2- 4,0 mg, što znači da boca od 1 litre sadrži oko 105 mg kofeina.
Nesumnjivo da kofein u malim količinama djeluje stimulativno, ali je sasvim sigurno u većim dozama otrov. Ovisno o osjetljivosti čovjeka i njegovoj težini, nekoliko šalica jake kave može izazvati drhtanje, opću slabost, lupanje srca i nesanicu. U ljetnim mjesecima, kada je konzumiranje Cola-napitka naročito veliko, moguća su otrovanja kofeinom. Neke vrste čaja imaju osjetno više kofeina nego kava pa su s obzirom na veće količine koje se popiju i efekti kofeina jači. Kod ljubitelja većih količina takvog čaja zabilježene su tvrdokorne nesanice.
Halucinacije od muškatnog oraščića
Depresori u hrani su razna sredstva koja smanjuju aktivnost centralnog živčanog sustava u rasponu od blage euforije, preko halucinacija sve do psihotičnih stanja. Premda mnoge biljke sadrže depresore, nekoliko se njih koristi znatno više od ostalih. Najviše korišteni depresor je svakako etil alkohol, produkt fermentacije raznih voćnih plodova. Intoksikacija alkoholom raširena je cijelim svijetom i predstavlja njegovu boljku. S obzirom na to da alkohol ima kalorijsku vrijednost, svakako spada u hranu.
Morfin, alkaloid iz maka sljedeći je opijat koji se unosi u organizam putem hrane te može izazvati euforiju i halucinacije. Odavno je poznato, a mnoge kućne pomoćnice su potvrdile da se makom mogu uspavati mala djeca. Halucinogena hrana ima neobičnog predstavnika koji se već stoljećima koristi u svakoj kuhinji kao začin. Miristicin, alkaloid iz muškatnog oraščića čija je primjena u prehrambenim, osobito mesnim prerađevinama i u kulinarstvu dobro poznata, jako je depresivno sredstvo. U dozi od 5 do 10 g može kod žena izazvati grčeve slične porođajnima, a javlja se i niz drugih, sporednih efekata. Muškatni oraščić spada u psihoaktivne tvari jer izaziva halucinacije, jake trbušne bolove i depresiju centralnog živčanog sustava. Može se uočiti da je struktura miristicina vrlo slična strukturi meskalina iz otrovnih gljiva.
Gušavost zbog mlijeka
Pojava gušavosti na Tasmaniji 1944. godine dala je znanstvenicima priliku za neobično otkriće. S obzirom na to da je opskrba djece mlijekom činila samo oko 60 posto opskrbe na australijskom kontinentu, vlada je izradila program kako bi svako školsko dijete dobilo dnevno 1/2 litre. Narasla potreba za mlijekom prisilila je farmere na povećanu proizvodnju i dodatnu stočnu hranu. Oni su, osobito za vrijeme zimskih mjeseci, masovno koristili biljku koja je hibrid kupusa, kelja i korabe. I telad i djeca, a i odrasli koji su pili takvo mlijeko, unijeli su u organizam velike količine goitrina što se manifestiralo pojavom gušavosti. Pregled zaklane teladi pokazao je da su štitne žlijezde bile povećane za dva puta.
Doznaj više o najčešćim krivotvorenim namirnicama.
