Ako nisi čula za Sporazumu o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (TTIP), krajnje vrijeme je da se upoznate sa ovim sporazumom i što bi mogao izazvati. Naime, deregulacija je jedna od glavnih sastavnica TTIP-a, što u glavnim crtama predstavlja proces uklanjanja ili olabavljivanja državnih regulativa koje transnacionalnim korporacijama predstavljaju barijere u stvaranju profita
Drugim riječima, pokušava se oslabiti zakone koji sprječavaju poslovanje američkih tvrtki u europskim zemljama. Uz deregulaciju javnog zdravstva, TTIP uključuje i deregulaciju u području sigurnosti hrane i zaštite okoliša, što će zasigurno imati utjecaj na zdravlje građana. Stoga donosimo dio iz brošure Hrana i ekologija, autorice Anamarije Helene Milardović, a koji se odnosi na pitanje sigurnosti hrane i TTIP-a
Sporazum koji je na štetu ljudskog zdravlja i okoliša
Slobodna trgovina nasuprot sigurnosti hrane – ovi sukobi traju već desetljećima. Potražnja za mesom u porastu je, osobito u urbanim područjima. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), ovo je posljedica porasta konzumacije po stanovniku, daleko više nego što je uzrok sam rast populacije. Ljudi koji odbijaju jesti svinjetinu i govedinu prelaze na piletinu. Osim toga, piletina je cjenovno pristupačnija i, za razliku od govedine i svinjetine, tek je nekoliko religijskih ili kulturalnih ograničenja za jedenje kokoši. No na golemim farmama koje godišnje proizvedu više od sto milijuna tijela peradi teško je upravljati pridržavajući se pravila o sigurnosti hrane.
Između EU-a i SAD-a traju pregovori o transatlantskoj trgovini i Sporazumu o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (TTIP). Cilj je jačanje trgovine, no ovo znači i slabljenje postojećih propisa o zaštiti potrošača s obje strane Atlantika. Liberalizacija trgovine ima snažan utjecaj na sposobnost vlada da postave standarde proizvodnje mesa i da reguliraju globalnu mesnu industriju – od brige za zdravlje, označavanja ambalaže i zaštite okoliša, standarda u primjeni antibiotika u proizvodnji mesa te primjeni GMO-a, pesticida i herbicida do sigurnosti hrane i brige o životinjama. Kao cilj TTIP-a ističe se „usklađivanje” propisa o sigurnosti hrane s obje strane. No ovdje je zapravo riječ o pokušaju snižavanja u EU-u standarda i zaštite potrošača u korist slobodne trgovine i profita. Sve ovo imat će velike posljedice na zdravlje čovjeka, zagađenje okoliša i dobrobit životinja.
Pregovori o sporazumu su se vodili u tajnosti
Republika Hrvatska podupire sklapanje ovoga sporazuma jer u njemu vidi mogućnost plasiranja svojih proizvoda na američko tržište i otvaranja novih radnih mjesta. George Monbiot, nagrađivani kolumnist novina The Guardian, napisao je: „Ovaj TTIP je frontalni napad na demokraciju. Bruxelles šuti o sporazumu koji će omogućiti grabežljivim kompanijama potkopati naše zakone, prava i nacionalne suverenitete.”
Ovo je jedan od primjera: zagovornici sigurnosti hrane u SAD-u zabrinuti su da će politika EU-a u korištenju prehrambenih aditiva, koštanoga brašna, povisiti rizik trgovine govedinom zaraženom kravljim ludilom. Traže ponovno dopuštenje za korištenje peroksidne kiseline kojom se u SAD-u čisti sirova perad nakon klanja. No EU zahtijeva koncept smanjivanja korištenja kemikalija dopuštajući samo upotrebu vruće vode za dekontaminiranje peradi. Netransparentnost ovoga sporazuma pobudila je zanimanje javnosti te se dolazi do zaključaka da je riječ o uvođenju GMO-a na tržište, privatizaciji javnih i uslužnih djelatnosti, smanjenju prava radnika, smanjenju privatnosti i isključivanju javnosti u odlučivanju. Pregovori započeti još 2013. godine vodili su se u tajnosti te je tek obavještajnim skandalom u javnost izašao dio dokumenta.
Izvor: Hrana i ekologija, Anamarija Helena Milardović, nakladnik Dvostruka duga d.o.o.
