Zima je zbog ružnog vremena i kratkih dana najomraženije godišnje doba, no sezona najkraćih dana ne počinje na zimski solsticij 22. prosinca. Najmračnije tromjesečje počelo je 5. studenog i već prijeti poznatom zimskom depresijom. Pročitaj naše savjete i ove ju godine izbjegni
Iako će idućih mjeseci hladnoća, kiša, snijeg i blato uzrokovati značajne smetnje, ljudima najteže pada manjak prirodnog svjetla. Ova je okolnost uzrok zimske depresije ili, stručno, sezonskog afektivnog poremećaja, koji pogađa između pet i osam posto ljudi koji žive sjevernije od 40 stupnjeva geografske širine.
Odsustvo prirodnog svjetla jedan je od uzroka depresije, jer je sunčevo svjetlo važan aktivator lučenja serotonina, jedne od nekoliko tvari koje stvaraju dobro raspoloženje i osjećaj spokoja. Svjetlosni signal prodire kroz očni živac do mozga i potiče biokemijske procese koji reguliraju mnoge funkcije, od raspoloženja i motivacije do libida i ritma budnosti i pospanosti.
Na zimski solsticij sunce će zaći već osam sati i deset minuta nakon izlaska. Ako te može utješiti, u isto vrijeme će stanovnike Osla, Stockholma, Helsinkija i Sankt Peterburga zubato sunce obasjati samo pet sati, dok će neznatno bolje proći Glasgow, Hamburg, Kopenhagen i druge sjeverne metropole. Što sjevernije idemo, to su dani u ovo doba kraći, pa je i žrtava zimske depresije više.
Borbene taktike protiv zimske depre
Kad se zimskoj depresiji pribroji depresija izazvana stresom i drugim uzrocima, podrazumijeva se da će iduća tri mjeseca od turobnog raspoloženja, slabe volje i manjka energije patiti svaki peti stanovnik naših krajeva. Ako tebe zahvati ta boljka, nemoj joj se prepustiti, već maksimalno iskoristi ono malo prirodnog svjetla koje će ti biti dostupno. Kad god je moguće, izađi po danu, jer sunčevo svjetlo i kroz oblake djeluje na očni živac i posljedično na mozak.
Osim toga, dok se krećeš aktivirat ćeš lučenje hormona ugode, koji će također suzbijati depresiju. Kad si kod kuće, drži rolete podignute i zavjese razgrnute, da bi kroz prozor prodiralo što više svjetla. Čim se počne mračiti, dobro osvijetli prostoriju, a na zaslon računala postavi podlogu živih boja, najbolje zlatno žute, narančaste i grimizne.
U prehranu uvedi što više složenih ugljikohidrata, onih koji se sporo razgrađuju, iz voća i povrća, crne riže i namirnica od integralnog brašna. Ne uskraćuj si ni malo čokolade, kolača i keksa, no oni sadrže jednostavne ugljikohidrate, koji se brzo razgrađuju i izazivaju nagli porast i jednako nagli pad energije i raspoloženja. Još važniji od ugljikohidrata je triptofan, tvar od koje organizam dobiva serotonin. Triptofana ćeš naći u piletini, puretini, ribi, mahunama, grahu i grašku.
Vitamine B-kompleksa, osobito B6, B9 i B12, poželjno je uzimati u kontinuitetu, no u mračno doba godine potrebniji su ti no ikad. Njima dodaj omega-3 masne kiseline, magnezij i cink, a prethodno s liječnikom provjeri postoji li ikakva okolnost zbog koje bi trebala biti oprezna s tim sastojcima.
Saznaj kojom još hranom možeš pobijediti zimski blues!
Osvijetli si život
Ako te depresija ozbiljno stisne i izazove ti jaču emocionalnu patnju, razmotri s liječnikom terapiju antidepresivima. Oni pomažu protiv depresije čime god bila potaknuta, pa i protiv zimske, jer u konačnici bolne depresivne simptome uvijek uzrokuju poremećeni fiziološki procesi u mozgu.
Antidepresivi - kada su nam potrebni?
Sjajno bi bilo da nabaviš svjetiljke širokog spektra za terapiju protiv sezonskog afektivnog poremećaja, no za to ćeš morati prosurfati i potražiti dobavljače iz inozemstva. Cijena im se, zajedno s porezima i carinom, kreće između 2.000 i 7.000 kuna, no ne kvare se lako i služe godinama.
Fototerapijske lampe moraju imati najmanje 2.500 pa do 10.000 luksa da bi djelovale protiv zimske depresije, a terapija se sastoji od gledanja u njihovo svjetlo u trajanju od 30 do 90 minuta dnevno, najbolje ujutro. Što lampa ima više luksa, to je dnevna seansa kraća.
Svjetlosna godišnja doba
Astronomi definiraju doba prema položaju Sunca na ekliptici, prividnoj stazi kojom se naša zvijezda kreće unutar dvanaest mjeseci. Za astronome proljeće počinje kad se Sunce nađe na proljetnoj točki, presjeku ekliptike i nebeskog ekvatora. No, svjetlosno proljeće nastupa na pola puta između zimskog solsticija i proljetnog ekvinocija, 4. ili 5. veljače.
Zbog povratka svjetla, kraj siječnja i početak veljače važni su u mnogim kulturama, pa se u nas održava karneval, Kinezi slave Novu godinu, a Indijanci Dan svisca (Groundhog Day), koji je ovjekovječen u slavnoj fantastičnoj komediji Beskrajni dan.
Evo i približnih termina svjetlosnih godišnjih doba na sjevernoj hemisferi.
- Tama – zima: od 5. studenog do 4. veljače
- Rast svjetla - proljeće: od 5. veljače do 5. svibnja
- Vrhunac svjetla - ljeto: od 6. svibnja do 5. kolovoza
- Pad svjetla - jesen: od 5. kolovoza do 4. studenog
