Ujedinjeni narodi priopćili su u srijedu da je broj žena i djevojčica ubijenih u svijetu 2022. porastao na najvišu razinu u 20 godina.
Oko 89.000 žena i djevojaka namjerno je ubijeno prošle godine, izvijestilo je tijelo UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC). “Alarmantan broj femicida žena jasan je podsjetnik da se čovječanstvo još uvijek bori s duboko ukorijenjenim nejednakostima i nasiljem nad ženama i djevojčicama”, rekla je Ghada Waly, izvršna direktorica UNODC-a. “Svaki izgubljeni život je poziv na akciju – molba da se hitno pozabavimo strukturalnim nejednakostima, da poboljšamo odgovore kaznenog pravosuđa tako da se nijedna žena ili djevojka ne boji za svoj život zbog svog spola.” Više od polovice tih ubojstava, oko 55 posto, počinili su članovi obitelji ili partneri, u usporedbi s oko 12 posto muških žrtava ubojstava. Najviše ubojstava žena i djevojaka, oko 20.000, dogodilo se u Africi, a zatim u Aziji, navodi se u izvješću UN-ovih organizacija, piše HINA.
Najčešći oblici nasilja nad ženama i djevojčicama
- Nasilje nad ženama i djevojčicama (VAWG) ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Općenito, manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:
- Nasilje od strane intimnog partnera (batinanje, psihičko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid)
- Seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni činovi, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično uznemiravanje, uhođenje, internetsko uznemiravanje)
- Trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje)
- Sakaćenje ženskih genitalija
- dječji brak.
Da dodatno pojasnimo, Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičke ozljede ili patnje žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”
Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života. Na primjer, rano postavljeni nedostaci u obrazovanju ne samo da predstavljaju primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice; na kraju krajeva, oni su također krivi za ograničavanje pristupa visokom obrazovanju, pa čak i za ograničavanje mogućnosti za žene na tržištu rada. Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive - na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao lezbijke, biseksualne, transrodne ili interseksualne osobe, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom te one koje žive kroz humanitarne krize. Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojčica. Sve u svemu, obećanje Ciljeva održivog razvoja (SDGs) - da nitko neće biti izostavljen - ne može se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.
