Boreout ili sindrom kronične dosade se, kao i burnout ili sindrom sagorijevanja često javlja na radnom mjestu. Na njega utječe nekoliko čimbenika među kojima su rad na mjestu koji vas ne ispunjava ili nedostatak kvalitetnih poslovnih izaziva.
Veću društvenu prepoznatljivost kronična dosada ili boreout dobila je pojavom covid pandemije, zbog koje je veliki broj ljudi počeo raditi od kuće, a neki su bili prisiljeni pronaći nove poslove. Studije su pokazale da dosada može uzrokovati depresiju, anksioznost, stres, nesanicu i veći broj otkaza. Dosada je emocionalno stanje koje karakterizira osjećaj destimulacije, neusredotočenosti i nemira, ali i nedostatak želje za angažmanom. Ukratko dosada nastaje kada je osoba mentalno nestimulirana. Iako postoje individualne razlike u tome koliko je netko sklon dosadi, svatko je to osjetio u nekom trenutku na poslu. Kronična dosada važna je tema jer istraživanje tvrtke za savjetovanje Korn Ferry pokazuje da je ona glavni razlog zašto ljudi napuštaju svoj posao.
Jedna je studija također pokazala da prečesto dosađivanje na poslu može skratiti životni vijek. Iako dosada ne utječe izravno na to, ona može potaknuti ljude da potraže uzbuđenja u drugim područjima života kroz alkohol, drogu, nezdravu prehranu i rizične aktivnosti.
Dosadu uzrokuje kombinacija čimbenika. To može biti nedostatak stimulacije, primjerice kada je posao nezanimljiv. Ili možda ljudi nemaju dovoljno posla što stvara previše slobodnog vremena zbog čega dolazi do dosade. Problem stvara i neusklađenost između očekivanja i stvarnosti. Dosada na poslu također je usko povezana s onim što Adam Grant naziva klonulost ili malaksalost. On to definira kao osjećaj stagnacije i praznine, čak i ako osoba ima energije završiti zadatak. Malaksalost nije tako teška kao depresija, ali onemogućuje osobi da se usredotoči i motivira za rad. Vrijeme je da se o kroničnoj dosadi na poslu počne više pričati, pogotovo u kontekstu mentalnog zdravlja, a evo i nekoliko načina kako je se možete riješiti.
Rasporedite zamorne zadatke
Zbog hibridnog načina rada, odnosno kombinaciji rada u uredu i kod kuće, poslovi su postali fleksibilniji. Rješavanje zamornih zadataka kada energija prirodno opada može biti lijep mentalni odmor od kreativnijeg i strateškog rada. No, ti se zadaci ne moraju završiti odjednom. Raspoređivanje dosadnih zadataka na nekoliko sati ujutro, odlazak u dugu šetnju ili bavljenje nečim drugim što osigurava prijeko potreban dopamin, a zatim povratak na izvršavanje dosadnih zadataka na kraju dana može pomoći u razbijanju dosade piše Forbes.
Razgovarajte o tome
Ako je vaš posao ono zbog čega se osjećate umorno ili nemotivirano, ne morate dati otkaz da biste prevladali te probleme. Umjesto toga, mirno razgovarajte sa svojim poslodavcem o tome koje bi se promjene mogle učiniti u vašem radnom opterećenju kako biste ga učinili stimulativnijim, usredotočujući se na zadatke i identificirajući nove odgovornosti koje bi vam mogle pomoći u borbi protiv toga kako se osjećate piše Women's Health.
Razmislite o svojoj svrsi
Ponekad je lako izgubiti osjećaj svrhe i onoga što vas čini sretnima, bilo na poslu ili kod kuće, zbog čega se brzo možete osjećati potišteno. Razumljivo je osjećati se tjeskobno, umorno ili zabrinuto, pogotovo kada je to utjecalo na karijeru na kojoj ste dugo radili. Ali, ne zaboravite živjeti svoj život autentično i ne brinite o tome što drugi ljudi misle, iako to može biti nezgodno i možda će vam trebati vremena da više ne poistovjećujete posao s vlastitim osjećajem svrhe.
Usredotočite se na aktivnosti zbog kojih se osjećate dobro ili u kojima uživate i dajte im prednost u svojoj rutini. Ali važno je da se pritom ne opterećujete previše jer te aktivnosti mogu biti samo pozitivan i ispunjavajući način da provedete svoje vrijeme. Ako niste sigurni u svoj radni fokus i sposobnosti, pokušajte se prisjetiti prošlih postignuća kako biste se podsjetili koja je vaša svrha i lakše pronašli ono što vas čini sretnim.
Pronađite ono što vas motivira
Vrijeme je da procijenite svoje ciljeve. Primijetite kako reagirate dok razmišljate o stvarima na kojima pokušavate raditi. Ako počnete osjećati napetost, tu stvar ostavite za kasnije i usredotočite se na one koje vas opuštaju. Zapišite pojedinačne korake koji će biti potrebni za postizanje ciljeva i prekrižite ih kada ih postignete, uvijek imajući na umu da budete ljubazni prema sebi.
Prihvatite novi izazov
Isprobavanje nečeg novog, poput učenja novih vještina ili pridruživanja nekoj vrsti tečaja, može vas oraspoložiti te pozitivno utjecati na vašu produktivnost i motivaciju. Volontiranje je, na primjer, sjajan način da smanjite osjećaj tjeskobe ili lošeg raspoloženja, a istovremeno pomažete drugima piše Women's Health.
U konačnici, radi se o tome da prepoznate imate li kroničnu dosadu i da unesete promjene u svoj život koje će vam pomoći da se osjećate ispunjeno. Iako ovo može biti teško vrijeme, budite ljubazni, posebno prema sebi i nemojte se izlagati prevelikom pritisku. Korak po korak.
