Istraživačice su otkrile da žene zaista lošije spavaju od muškaraca. To je zato jer ženin tjelesni sat radi oko šest minuta brže.
To znači da žene nisu usklađene sa svojom okolinom zbog čega njihov mozak ne dobiva signale koji uzrokuju pospanost. Tim znanstvenica sa sveučilišta Harvard, Stanford i Southampton pregledao je desetke akademskih radova objavljenih u posljednjem desetljeću o slabo shvaćenom nesrazmjeru u kvaliteti sna koja postoji između muškaraca i žena. Mnoge su žene na zapešćima nosile digitalne uređaje kako bi se mogli pratiti njihovi otkucaji srca i obrasci spavanja.
Žene će češće imati nesanicu, a muškarci manje dubokog sna
Rezultati su pokazali da žene imaju gotovo 60 posto veću vjerojatnost da će doživjeti nesanicu. Svoju kvalitetu sna ocijenile su nižom od muškaraca i požalile su se da imaju više loših noći. Muškarci, s druge strane, imaju manje oporavljajućeg, dubokog sna od žena i vjerojatnije je da će biti noćne ptice. Osim toga, vjerojatnije je da će imati apneju u snu.
Detaljnijim eksperimentima znanstvenice su također otkrile da postoje razlike među spolovima u pogledu brzine unutarnjeg tjelesnog sata ili cirkadijalnog ritma. Kada je riječ o spavanju, tijelo reagira na znakove okoline kako bi snizilo unutarnju temperaturu nekoliko sati prije nego odemo u krevet i kako bismo pripremili tijelo za spavanje. Tijelo tada luči više melatonina, hormona koji nam pomaže da zaspimo. Ovo je istraživanje pokazalo da se melatonin kod žena izlučuje ranije nego kod muškaraca, odnosno oko šest minuta brže.
Središnja tjelesna temperatura je naizgled slijedila isti obrazac, dosegnuvši vrhunac ranije među ženama. Znanstvenice ovim istraživanjem ukazuju na ključnu ulogu spola kada su u pitanju san i zdravlje.
"Iako je ova razlika mala, značajna je. Neusklađenost između središnjeg tjelesnog sata i ciklusa spavanja/budnosti je oko pet puta veća kod žena nego kod muškaraca. Zamislite da nečiji sat konstantno radi šest minuta brže ili sporije. Tijekom dana, tjedana i mjeseci, ova razlika može dovesti do primjetnog neusklađenosti između unutarnjeg sata i vanjskih znakova, poput svjetla i tame", objasnila je za Daily Mail autorica studije dr. Renske Lok, stručnjakinja za psihijatriju sa Stanforda.
Dodala je da su poremećaji u cirkadijalnom ritmu povezani s raznim zdravstvenim problemima, uključujući poremećaje spavanja, poremećaje raspoloženja i oslabljenu kognitivnu funkciju.
"Niža kvaliteta sna povezana je s anksioznim i depresivnim poremećajima, koji su dvostruko češći kod žena nego kod muškaraca. Žene također imaju veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati nesanica nego muškarci, iako razlozi za to nisu sasvim jasni", dodala je dr. Sarah Chellappa, također autorica studije i neuroznanstvenica u Southamptonu.
Žene su također imale tendenciju spavati dulje od muškaraca, spavajući oko osam minuta više u ne-REM fazi. Otprilike 80 posto sna je ne-REM faza, iako je samo 20 posto toga duboko spavanje, odnosno REM faza u kojoj sanjamo.
Tijekom najdublje faze dubokog sna, moždani valovi su mnogo sporiji i tada se oslobađa hormon rasta. Tijelo to koristi za oporavak i ponovni rast tkiva, izgradnju kostiju i mišića i jačanje imunološkog sustava. Dok vrijeme provedeno u ne-REM fazi opada s godinama, to je smanjenje značajnije kod starijih muškaraca, primijetile su znanstvenice. Muškarci su također, u odnosu na žene, bili skloniji prejedanju kao odgovor na gubitak sna, dodale su.
Prema jednoj drugoj studiji žene su imale do četiri puta veću vjerojatnost da će razviti poremećaj prehrane povezan sa spavanjem, odnosno sindrom noćnog jedenja. Osobe s ovim stanjem osjećaju nekontroliranu potrebu za jelom nakon večere i tijekom noći, i obično u tom periodu ostvare najveći energetski unos, prema Zakladi za spavanje.
Drugo je istraživanje pokazalo da žene imaju 25 do 50 posto veće šanse da razviju sindrom nemirnih nogu. Ovaj je poremećaj povezan s nedostatkom željeza, a uzrokuje nekontroliranu potrebu za pomicanjem nogu zbog neugodnog osjećaja poput peckanja, zatezanja ili pulsiranja.
Mnoge studije, međutim, nisu uspjele procijeniti kako biološke razlike, kao što su tijekom menstrualnog ciklusa i menopauze, utječu na obrasce spavanja. Prijašnja istraživanja ukazala su na vezu između nedostatka sna i povećanog rizika od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Smatra se da su najčešći uzroci nesanice anksioznost, depresija, alkohol, kofein, rekreacijske droge i rad u smjenama.
