Sredinom veljače mnogi od 1,4 milijarde katolika u svijetu počeli su post u razdoblju korizme, šest tjedana prije Uskrsa, a od sljedećeg mjeseca muslimani će svakodnevno postiti od zore do sumraka za vrijeme islamskoga svetog mjeseca posta, Ramazana, četiri tjedna do Ramazanskog bajrama.
Na prvi se pogled čini se zahtjevnim, no za zdravlje organizma je u konačnici ključna dovoljna količina hrane.
Po rezultatima istraživanja Sveučilišta Južne Kalifornije (USC) objavljenima u veljači u časopisu Nature Communications znanstvenici pišu da bi za osobe koje trebaju ili žele provesti dijetu, ‘kopiranje’ posta moglo biti pravi put prema gubitku kilograma i postizanju boljega zdravstvenog stanja.
“Ciklusi načina prehrane koji oponašaju post mogu smanjiti znakove starenja imunosnog sustava, kao i inzulinsku rezistenciju i masnoću u jetri, što u konačnici rezultira nižom biološkom dobi”, kažu istraživači nakon što su proveli testiranja na dvjema skupinama ljudi u dobi od 18 do 70 godina, koji su se pridržavali dijete pet dana mjesečno tijekom tri ili četiri uzastopna mjeseca. Oni koji su se držali ove dijete, smanjili su svoju biološku dob za dvije i pol godine.
Cilj ovakvog načina prehrane je oponašati, kopirati neke od metoda posta, primjerice, samo konzumiranjem vode, no istodobno zajamčiti unos u organizam “potrebnih hranjivih tvari”, što olakšava da se post privede kraju.
Nekim se gurmanima takav način prehrane vjerojatno neće svidjeti
Među navedenim prehrambenim namirnicama su “povrtne juhe, energetske pločice, energetska pića, zdrave grickalice i čaj”, uz “suplemente koji osiguravaju unos u organizam minerala, vitamina i esencijalnih masnih kiselina”.
Koliko god se čini neprivlačnom, brza dijeta se temelji na “visokom udjelu nezasićenih masti i niskome udjelu ukupnih kalorija, proteina i ugljikohidrata”, podaci su tima stručnjaka koji je usporedio učinak dijete s kontrolnim grupama, a one su se držale “uobičajene” ili “mediteranske” prehrane.
“Ovo je prva studija koja ukazuje na to da unos u organizam hrane koja ne zahtijeva dugoročne promjene u prehrani, kao ni promjenu drugih životnih stilova, ljude može učiniti biološki mlađima”, rekao je Valter Longo s USC Leonard Davis.
