Zagreb će pokušati postati 2022. godine Europska zelena prijestolnica za što će morati biti najbolji u 12 kategorija, od kojih je jedna, ni više ni manje, nego otpad, piše Večernji list.
Ova vijest zvuči prilično apsurdno jer se Zagreb doslovno guši u smeću, glomazni otpad je posvuda, žute vrećice namijenjene za pohranu plastike gomilaju se okolo jer se smeće ne odvozi redovito, iz kontejnera za biootpad nepodnošljivo zaudara pa se susjedu međusobno potiču da ga uopće niti ne razvrstavaju. Pored sveg tog nereda građanima se prijeti da će računi za smeće poskupjeti.
Večernji piše da je osnovana radna skupina koja će skupiti i pripremiti sve dokumente potrebne da Zagreb postane kandidat za Europsku zelenu prijestolnicu. Na čelu skupine su Sanja Jerković i Irena Matković iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje.
Riječ je o istom uredu koji je idejni začetnik propalog Ljeta na Savi. Osim Jerković i Matković, u pripremi dokumentacije uključeno je još 18 članova komisije čija je zadaća podastiranje relevantnih pokazatelja vezanih za teme ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, održive urbane mobilnosti, održivog korištenja zemljišta, prirodne i biološke raznolikosti, kvalitete zraka, buke, otpada, vode, zelenog rasta i inovacija, energetike i upravljanja.
Neki od podataka koje će komisija morati dostaviti kako bi se Zagreb kandidirao:
- podatke o emisiji CO2 po stanovniku,
- koliko ljudi za kretanje u radijusu od pet kilometara koristi, javni prijevoz ili hibridna vozila,
- koliko ima zelenih površina u gradu, ali i koliko se kilograma otpada po stanovniku proizvede godišnje,
- Europskoj komisiji morat će se dostaviti i postotci o odvojeno prikupljenom otpadu, o recikliranom, ali i o opasnom otpadu te planu njegova zbrinjavanja,
- za dobivanje nagrade razmatra se i količina buke u gradu, ali i, primjerice, gubitak pitke vode u cijevima, koja u Zagrebu iznosi visokih 50 posto,
-
obnovljivi izvori energije također su jedan od kriterija.
