Često se govori kako su odlazak u teretanu, priprema zdravih jela, odricanje šećera i disciplina potrebni da bismo bili zdravi, no je li takva strogost zaista potrebna?
Prema World Population Review-u, Japan s 4,3 % ima jednu od najnižih stopa pretilosti među razvijenim zemljama s visokim dohotkom, dok je stopa pretilosti u Hrvatskoj 24,4 %. No, što to Japanci točno rade kako bi imali tako nisku stopu pretilosti? Prema mišljenju wellness novinarke Kaki Okumura to nije zato što su Japanci discipliniraniji od ostalih, već im svakodnevne navike pomažu da postignu održiviji moderni stil života.
Hodaju posvuda
Japansko Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi provelo je 2019. godine istraživanje koje je pokazalo da muškarci u prosjeku naprave blizu 7000 koraka, a žene malo ispod 6000 koraka dnevno. Istraživanje je obuhvatilo 300 tisuća kućanstava u Japanu, uključujući 720 tisuća članova obitelji u dobi od jedne godine i više. No, nije uvijek bilo tako.
Još 1980-ih, japanski grad Nagano je imao jednu od najviših stopa moždanog udara u zemlji. Tijekom godina, upravo je u toj zajednici izgrađeno preko 100 pješačkih ruta i uspjeli su preokrenuti negativni trend. Zbog toga se sada taj grad može pohvaliti jednom od najviših stopa dugovječnosti u Japanu. Općenito je očekivani životni vijek u Japanu 85 godina što ih prema CDC-u stavlja na sami vrh ljestvice očekivanog životnog vijeka. To ne znači da se ne treba baviti i vježbama visokog intenziteta, ali svakako ne treba zanemariti vrijednost hodanja. Šetnja kvartom ili parkom mogu učiniti puno za vaše zdravlje.
Jedu umjereno
Moderna japanska prehrana više nije samo riba na žaru, miso juha i riža. Ljudi u Japanu ponekad uživaju i u "brzoj" hrani poput hamburgera, sladoleda i pomfrita. Ali ključne razlike leže u učestalosti, kao i veličini porcije. Tako primjerice poznati lanac restorana s brzom hranom u Japanu, ima pića srednje veličine koja su manja od malih pića u SAD-u, a isto vrijedi i za pizze koje su manje u promjeru u odnosu na američke, dok su ekstra velike pizze strani pojam u Japanu. Obroci u japanski restoranima se lako mogu pojesti bez osjećaja prejedanja.
Prakticirajući umjerenost, većina redovito može jesti što želi bez većih posljedica za zdravlje pa nema potrebe za strogim odricanjem šećera, ugljikohidrata ili bilo koje druge omiljene hrane. Po uzoru na Japance, svoj tanjur možete napuniti povrćem, zdravim ugljikohidratima i hranom bogatom vlaknima kao što su soba rezanci s brokulom, mahune edamame, gljive i mrkva.
U Japanu je važna kvaliteta namirnica
Jednostavno kuhanje
Ponekad je kuhanje zdrave hrane kod kuće komplicirano i održivo samo za one koji imaju nešto više slobodnog vremena pa ne čudi što nakon svakodnevnih obaveza dosta ljudi posegne za dostavom ili brzom hranom. Upravo zbog toga, Japanci često pojednostavljuju kuhanje. Prema japanskoj novinarki Okumuri, u Japanu je normalno posegnuti za smrznutim graškom ili pripremiti jaje ili brokulu u mikrovalnoj pećnici umjesto u kipućoj vodi.
Tjelovježba za radost
Mnogi tjelovježbu smatraju obavezom, a ne nešto čemu se mogu veseliti. Ali u Japanu se tjelovježba često poistovjećuje s radošću i kvalitetom života, a ne sa sagorijevanjem kalorija. U školama čak jednom godišnje imaju "undoukai" ili Sportski dan za sudjelovanje u raznim aktivnostima, od atletike do povlačenja konopa što potiče suradnju i inkluzivnost među djecom, ali i zabavu.
Kod hrane je bitna kvaliteta, ne kvantiteta
Ako pretražujete dekadentnu hranu primjerice u SAD-u, naići ćete na divovske cheeseburgere ili pak punjene pizze jer se tamo dekadencija često mjeri veličinom i kalorijskom vrijednošću obroka. No, u Japanu je sasvim druga priča. Kod njih dekadencija znači jedenje egzotičnih morskih plodova. To ne znači da se dekadencija u Japanu smatra zdravom, ali često se mjeri kroz kvalitetu hrane. To uključuje kvalitetu sezonskih namirnica, proizvodnju, uzgoj ili pripremu hrane. Sve ove navike integrirane su u japanski stil života kako bi njihova svakodnevica bila ispunjenija.
