Najviše krpelja ima u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen, ovisno o klimatsko okolišnim uvjetima. Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima
"U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu", navodi HZJZ.
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu. Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji opasne za ljude
O inkubaciji, simptomima, posljedicama i liječenju krpeljnog meningoencefalitisa i lajmske bolesti piše prim. dr. sc. Radovan Vodopija, dr. med.
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana (2 – 28 dana), a bolest karakterizira bifazičan tijek. Prva faza bolesti, koja se javlja u dvije trećine zaraženih osoba (viremična faza u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, a potom odlazi u regionalne limfne čvorove i putem limfnih putova u krvotok), manifestira se simptomima nalik gripi. Ta faza obično traje od jednoga do dvadeset dana, a samo u manjeg broja osoba progredira u sekundarnu fazu, za koju je karakteristično da počinje naglo, uz visoku temperaturu, glavobolju, znakove zahvaćenosti središnjega živčanog sustava (SŽS), odnosno upalu moždanih ovojnica (meningitis) praćenu jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem šije i vrata te fotofobijom.
Rjeđe progredira do upale mozga (encefalitisa), koja se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, zimicom, tresavicom, poremećajem svijesti, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca, itd. U približno 40 posto bolesnika sa znakovima encefalitisa, bolest uzrokuje trajno oštećenje središnjega živčanog sustava (sekvele) i kognitivne ispade karakteristične za postencefalitički sindrom. Bolest ne mora nužno imati bifazičan tijek – može biti prisutna samo prva faza ili bolest odmah može početi drugom fazom. U najtežim slučajevima može doći do paralize disanja, poremećaja svijesti ili smrtnoga ishoda. Prijavljen omjer bolesti i smrtnoga ishoda (engl. case-fatality rate) iznosi ≥ 20 % za dalekoistočni podtip, 6 – 8 % za sibirski podtip te 1 – 2 % za srednjoeuropski podtip virusa KMEa.
Rekonvalescencija odnosno faza oporavka obično je dugotrajna te praćena glavoboljom i klonulošću. Dijagnoza se postavlja na temelju epidemiološke ankete (boravka u prirodi) i kliničke slike, a potvrđuje se izolacijom virusa i serološkom dijagnostikom. Nema specifičnoga liječenja za KME i provode se isključivo simptomatske mjere.
Krpelj
Lajmska borelioza (Lajmska bolest)
To je bolest koju također prenose krpelji, a uzrokuje ju spiroheta roda Borrelia burgdorferi. Za prijenos spirohete Borrelia burgdorferi potrebno je više od 24 sata (36 – 48 sati). Bolest zahvaća više sustava, a najčešće kožu, zglobove, srce i živčani sustav. Izvor zaraze za krpelje su razne vrste mišolikih sisavaca: šumski, žutogrli i poljski miševi, riđa voluharica, puh i ptice. Prenosilac bolesti u Europi pa tako i u Republici Hrvatskoj, je običan ili šumski krpelj Ixodes ricinus. Infekcija u čovjeka najčešće prolazi neprimjetno.
U velikoga broja osoba (70 – 80 %) pojavljuje se kao prstenasta kožna promjena (migrirajući eritem) na mjestu ugriza, koja se javlja 7 do 14 dana nakon ugriza i uklanjanja krpelja i postupno se širi u prosjeku 1 cm dnevno, dok sredina postaje sve bljeđa. Ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od ugriza krpelja, koja nestaje unutar 24 do 48 sati. Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglasta ili eliptična oblika, koje može biti popraćeno visokom temperaturom i općim simptomima kao što su pečenje, crvenilo, bolnost te povećanje regionalnih limfnih čvorova. U toj se fazi bolesti bolesnici najčešće javljaju liječniku radi pregleda.
Nakon nekog vremena, crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su problemi nestali. Nažalost, nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno-koštanoga sustava, srca, zglobova i živčanoga sustava. Liječenje se provodi antibioticima i učinkovito je u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju početi što ranije kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu. Lajmska borelioza javlja se uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najveći broj oboljelih registrira se u razdoblju od svibnja do lipnja. U svijetu postoji i cjepivo koje se preporučuje ljudima koji žive u endemičnim područjima za ovu bolest, a provode puno vremena u šumovitim ili travnatim područjima.
Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako se zaštiti od krpelja
- Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače.
- Hodajte obilježenim stazama.
- Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
- Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
- Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
- Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
- Otuširajte se po povratku iz prirode.
- Cijepljenje provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. provodi trima dozama cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita tijekom tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite. O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
U videu pogledajte kako pravilno ukloniti krpelja pomoću pincete
