Menopauza nije bolest, unatoč brojnim diskursima u zapadnim zemljama koji navode žene da misle drugačije, rekla je skupina stručnjaka u članku u časopisu The Lancet koji tvrdi da je ovo razdoblje u životu žene "previše medikalizirano".
Zemlje s visokim dohotkom perimenopauzu i menopauzu obično vide kao medicinski problem ili poremećaj uzrokovan nedostatkom hormona s dugoročnim zdravstvenim rizicima “koji se najbolje rješavaju hormonskom nadomjesnom terapijom”, rekli su.
Ipak, diljem svijeta “većina žena prolazi kroz menopauzu bez potrebe za medicinskim tretmanima”, rekli su stručnjaci, uključujući iz Kraljevske ženske bolnice u Melbourneu u Australiji i s King’s Collegea u Londonu. Tvrde da nedostaju podaci o tome jesu li zdravstveni problemi uzrokovani menopauzom ili jednostavno starenjem.
Na primjer, iako je poznato da gustoća kostiju opada nakon menopauze, “neizvjesno je hoće li menopauza u prosječnoj dobi povećati rizik od drugih kroničnih stanja kao što su dijabetes, demencija ili kardiovaskularne bolesti”, rekli su. “Iako je upravljanje simptomima važno, medikalizirani pogled na menopauzu može obeshrabriti žene, dovesti do pretjeranog liječenja i previđanja potencijalnih pozitivnih učinaka, poput boljeg mentalnog zdravlja s godinama i odsustva menstruacije, menstrualnih poremećaja i kontracepcije”, napisali su znanstvenici.
Tim je rekao da je teško razlikovati kako se žene osjećaju kad prolaze kroz perimenopauzu i menopauzu od drugih stvari koje se događaju u njihovim životima, poput brige o djeci, rada i brige o starijim roditeljima. Problemi koji se ponekad pripisuju menopauzi – poput promjena raspoloženja, funkcije mozga i seksualnih problema – zapravo mogu biti uzrokovani ili pogoršani stresnim životnim događajima, rekli su.
Umjesto toga, zalažu se za “novi pristup” menopauzi temeljen na “zdravstvenom osnaživanju”, gdje žene dobivaju znanje, “sigurnost i samoodređenje da same upravljaju svojim zdravljem” i donose informirane odluke. Sugeriraju da postoje druge metode za rješavanje simptoma kao što su valovi vrućine, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT) i hipnozu, tvrdeći da se pokazalo da CBT ima mali do umjereni učinak na smanjenje valova vrućine, noćnog znojenja, poremećaja spavanja, depresiju, tjeskobu i umor.
Liječnici bi također trebali obratiti pažnju na stil života žena, poput spavanja, konzumiranja alkohola i pušenja, što može pogoršati simptome. Iako se pokazalo da hormonska nadomjesna terapija poboljšava san, pamćenje i koncentraciju kod žena koje je uzimaju za valove vrućine, “malo je vjerojatno da će imati ikakav učinak kod žena bez valova”, rekli su.
I dok smanjuje rizik od prijeloma kostiju, dokazi pokazuju da se te koristi mogu smanjiti pet godina nakon prestanka hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL). Ako žene žele HNL, stručnjaci kažu da bi liječnici trebali pružiti realistične informacije o vjerojatnim učincima liječenja te o mogućnosti da se simptomi vrate kada liječenje prestane.
Drugi rad u The Lancet Series nije pronašao dokaze o povećanom riziku od poremećaja mentalnog zdravlja kod žena u perimenopauzi i menopauzi. “Na temelju oskudnih podataka, nismo pronašli uvjerljive dokaze da je rizik od anksioznosti, bipolarnog poremećaja ili psihoze univerzalno povećan tijekom prijelaza u menopauzu”, rekao je tim.
Suautorica studije Martha Hickey sa Sveučilišta u Melbourneu i Kraljevske ženske bolnice, rekla je da se “cijelo društvo treba suprotstaviti pogrešnom shvaćanju menopauze kao medicinskog problema koji dosljedno najavljuje pogoršanje fizičkog i mentalnog zdravlja”. Dodala je da u tom razdoblju “mnoge žene žive ispunjenim životom pridonoseći poslu, obiteljskom životu i širem društvu”. “Promjena narativa kako bi se na menopauzu gledalo kao na dio zdravog starenja, mogla bi bolje osnažiti žene da prebrode ovu životnu fazu i smanjiti strah među onima koje ju tek trebaju doživjeti”.
