Green i bio
378 prikaza

Koje su životinje najugroženije?

Nosorozi
Mnoge organizacije i savjesni pojedinci ulažu velike napore u očuvanje ugroženih životinjskih vrsta, kao što su sumatranski i južnokineski tigar. No, što ako je neku vrstu postalo nemoguće spasiti? Je li bolje od nje odustati i sredstva preusmjeriti na one vrste koje imaju izgleda?

Iako su tisuće životinjskih vrsta izumirale i ranije zbog prirodnih katastrofa poput asteroida ili klimatskih promjena, biolozi smatraju da se ritam propadanja životinjskih vrsta ubrzao zbog industrijalizacije svijeta. Mnoge organizacije i savjesni pojedinci ulažu velike napore u očuvanju ugroženih vrsta, kao što su sumatranski i južnokineski tigar. No, što ako je neku vrstu postalo nemoguće spasiti? I ako bi bilo bolje od nje odustati i sredstva preusmjeriti na one koje imaju izgleda?

O tome govori skupina australskih znanstvenika, koja je došla do formule pomoću koje je moguće utvrditi isplativost napora na očuvanju pojedine vrste. Tu su formulu zvanu ''Sposobnost vrste da preduhitri istrebljenje'' predstavili znanstvenici sa Sveučilišta u Adelaidi i Sveučilišta James Cook u časopisu ''Frontiers in Ecology and Environment''.

Pronađena formula za proračun opstanka životinjskih vrsta

Prema znanstvenicima, kad se radi o sisavcima, pojedina vrsta mora brojati najmanje 5000 jedinki da bi mogla preživjeti katastrofe kao što su uragani ili šumski požari. I vrste s manjim brojem od 5000 mogu opstati, ako ih ne zahvate spomenuti razorni fenomeni.

'No, ako je populacija opala značajno ispod te brojke, izumiranje vrste je gotovo neizbježno, kaže jedan od autora formule', prof. Cory Bradshaw. Istraživači su proučili 95 vrsta sisavaca i utvrdili da pola njih ima malo više ili malo manje od kritičnog broja, a da ih 20% ima mnogo manje od nužnog minimuma.

Javanski nosorog "osuđen?"

Najugroženijim se pokazao javanski nosorog sa samo 60 jedinki, kakapo, najveći papagaj na svijetu, kojih je ostalo 120 na Novom Zelandu te kouprey, divlje govedo iz Kambodže.  'Ako je neka životinja toliko rijetka te je nemoguće obnoviti njenu brojnost, ne isplati se nastaviti borbu za njeno očuvanje', navodi prof. Bradshaw, pozivajući zoologe da donose racionalne odluke, čak ako su one bolne.

Ipak, i on tvrdi da se određene vrste mogu spasiti i uz manju populaciju, uz pretpostavku da neće biti zahvaćene većim katastrofama. Tako vjeruje da nade još ima za sumatranskog nosoroga, jer broji 250 primjeraka, četiri puta više od javanskog susjeda, kojemu, čini se, više nema spasa.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.