Prije svega valja naglasiti da je preporučeni način prehrane za osobe oboljele od dijabetesa zapravo oblik uravnotežene, pravilne prehrane koji može koristiti čitavoj populaciji, a ne samo oboljelima od dijabetesa.
Iako ne postoji jedinstvena dijabetička prehrana koja može poslužiti svim oboljelima već je prehrambeni plan potrebno prilagoditi pojedincu, postoje smjernice koje oboljelima mogu pomoći navigirati među izazovima svakodnevne prehrane. Odgovarajuća prehrana kod dijabetesa kojoj je cilj postići i održati normalnu razinu glukoze u krvi i profil lipida je možda sada aktualnija nego ikad prije, budući da je tako moguće prevenirati ili usporiti nastanak kroničnih komplikacija i tako smanjiti potrebe za uslugama trenutno preopterećenog zdravstvenog sustava.
Dijabetički tanjur pomaže uravnotežiti obroke
Na pitanje koliko bi to energije u prehrani dijabetičara trebali osigurati ugljikohidrati, proteini i masti nemamo jednoznačan odgovor, već se smatra kako distribucija makronutrijenata varira o individualnim okolnostima oboljelog. No, da bi se oboljelima olakšalo snalaženje Američko Dijabetološko Društvo (American Diabetes Association - ADA) je kreirao tzv. dijabetički tanjur kao jednostavan način stvaranja zdravih obroka koji pomažu regulirati razinu šećera u krvi i to bez vaganja i brojanja jedinica serviranja.
Za početak polovicu tanjura (koji nije prevelik) valja napuniti neškrobnim povrćem poput brokule, cvjetače, gljiva, zelenog lisnatog povrća, tikvica, mrkve, rajčice ili paprike. Nemasni izvori proteina poput mesa peradi, ribe, krtog crvenog mesa, posnog sira, leće, mahuna trebaju činiti ¼ tanjura, dok preostalu četvrtinu prekrivaju kompleksni ugljikohidrati koje nalazimo primjerice u cjelovitim žitaricama, krumpiru, batatu, grahu, svježem i sušenom voću, mlijeku i jogurtu. Uz obrok je najbolje piti vodu ili nezaslađeni čaj.
Koji je najbolji prehrambeni obrazac kod dijabetesa?
Apsolutna zvijezda među načinima prehrane – mediteranska prehrana je i u slučaju dijabetesa odličan izbor, no prema smjernicama Američkog Dijabetološkog Društva iz 2019. godine i drugi prehrambeni obrasci mogu biti korisni u sprječavanju i kontroli dijabetesa poput primjerice vegetarijanske i veganske prehrane, prehrane s niskim unosom ugljikohidrata i DASH prehrane.
Bez obzira na koji se obrazac odlučili važno je:
- Unositi obilje neškrobnog povrća
- Značajno smanjiti unos jednostavnih šećera i rafiniranih žitarica
- Birati cjelovitu hranu
- Značajno smanjenje unosa ugljikohidrata je prihvatljiva opcija kod pojedinaca s dijabetesom tip 2 koji ne uspijevaju održati poželjnu razinu šećera u krvi.
Potrebne su daljnje studije
Tema povremenog posta je i dalje iznimno zanimljiva među zdravstveno osviještenom populacijom. U kontekstu dijabetesa provedeno je nekoliko studija na ovu temu i to s različitim načinima povremenog posta (post izmjeničnih dana, post 16-8 i sl). I dok postoji određeni dokazi da povremeni post može pomoći u gubitku suvišnih kilograma, što može znatno smanjiti inzulinsku rezistenciju i poboljšati razinu glukoze i lipida u krvi, potrebne su daljnje studije koje će pokazati učinkovitost i sigurnost povremenog posta kod dijabetesa.
Način pripreme hrane je važan
U prehrani dijabetičara je iznimno važan i način kako se hrana priprema. Priprema na lešo i na pari ima veliku prednost nad prženjem u ulju, pohanjem ili pripremom na grillu. Naime, kada se hrana na takav način izlaže visokim temperaturama, u njoj nastaju tzv. završni produkti glikacije proteina (Advanced glycation end products).
Osobe s dijabetesom su izrazito osjetljive na ove spojeve te oni igraju važnu ulogu u nastanku kroničnih komplikacija dijabetesa, a osobito povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila. Stoga je, kod dijabetičara, važno i što se jede, ali i način na koji je ta hrana pripremljena.
https://www.funkcionalnamedicina.com/
